• Proizvodnja mlijeka
  • 21.02.2012.

Uspješna farmerska obitelj objašnjava zašto podržava poljoprivrednike

Je li sve oko mlijeka crno?

  • 2.807
  • 140
  • 0

Je li sve oko mlijeka crno? Nije ali bi moglo biti, ako se neke elementarne i strateške stvari ne riješe, čuli smo na dvorištu jednog od najnaprednijih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, obitelji Vrhovec iz Zagrebu i Zaprešiću nedaleke pitome i pašnjačke Pluske. Na to dvorište kao novinari i dobili smo pristup zbog dugogodišnjega praćenja struke, a ne dnevne politike, kakvi su i sami domaćini. Predani radu i samo radu i to do svake pojedinosti bez grešaka i slučajnosti - pa tako već četiri generacije. Pradjed Ivan, djed Mirko, pa opet Ivan otac, aktualni farmer sin Stjepan, a po svoj prilici će i njegov 11 godišnji Ivan biti u nizu generacija s „mliječnih staza“ koje su počele s kantama (cipel)cugom do svojih potrošača, a sada isporučuju tu osnovnu ljudsku hranu na kvalitativnoj razini najrazvijenijih zemalja Evrope.

Moderna štala Vrhovčevih koncipirana je za 70 krava, 30 junica i dvadesetak teladi. Dnevno se muze 50 do 55 krava, a osam životinja obrađuje se odjednom i dnevno isporučuje oko 1200 litara mlijeka. Kravama se servira od 1800 do 3000 kilograma smjese, silaže, sijena i sjenaže te vitaminski dodaci i premiksi, sve prema, na znanosti zasnovanim elaboratima kompetentnih stručnjaka.

Vrhovci hranu osim suncokreta i soje proizvode sami. Zato je grunt poligon za mehanizaciju ogromnih dimenzija, a za 70 od 110 hektara obrađivanog zemljišta ne mogu dobiti uredne papire za plavi dizel. Primjerice 30 hektara kukuruza siju na 37 parcela u okrugu od dvadesetak kilometara između Zaboka i Zaprešića. Tako se velika količina goriva potroši i na cestama.
-Naša farma nije pala s neba niti je kupljena za jednu kunu, kaže (34) mladi Stjepan. Nešto novca jesmo polučili od države nešto iz europskih fondova a od mljekara koji nas zove partnerom slabo. Ali zato je u farmu uloženo četiri generacije moje obitelji. To je i osnovica toga što smo još na nogama.

Mi smo vidjeli kako se radi u Europi (cijena mlijeka je 43 do 48 EC). Dolazili su i njemački farmeri k nama i ugodno iznenađeni komentirali kako bi se od ovakve farme trebalo pristojno živjeti. Moja računica meni sada izbacuje 20 tisuća kuna čistoga gubitka mjesečno, a gdje je uloženi svakodnevni rad i svetkom i petkom. Pa mi radnici smo najbolji menadžeri: ako dođeš u gubitak, što prije prekineš biznis gubitak će biti manji..

- Zato, ako na pritisak nekih menedžera u akciji sveprisutnoga i pod svaku cijenu smanjenja troškova kompanijama, te ostale nedaće farmera (većina je opterećena kreditima), ne budemo reagirali strateški i ozbiljno, pa pokoljemo te naše kravice bit će preslikan još jedan naš gospodarski neuspjeh.......

- Ja imam europsku proizvodnju, a hrvatske troškove i iako sam za sada bez kredita mogao bih se pokriti jedino s četiri kune za litru, računajući i one cipele kaj su moji stari desetljećima oko blaga poderali i svoje živote ugradili. Ili neka nam se otvore granice za uvoz jeftinijih inputa, stočne hrane, umjetnog gnojiva, te za prodaju našega mlijeka u Europi, koje bi s 4,3 masti i 3,7 proteina itekako našlo kupca, kaže Stjepan Vrhovec za čiju obitelj nema odmora, jer zarada ne omogućuje plaćanje radnika. O sređivanju zemljišnih papira da se ne govori....

U aktualnoj situaciji oko mlijeka podržavaju poljoprivrednike po onoj: farmer je i menadžer, ako u glavi zrno računice ima, glede naprijed izloženoga!

Autor: Rajko Polić


Tagovi

Proizvodnja mlijeka Štala EU fondovi Cijena