Pretraga tekstova
Iza petnaestak mještana sela u susjedstvu herojski je pothvat, a kažu tako pametnu kravu koja je zapravo pronašla put, nitko od njih nije vidio.
Stočari iz sela Mali Krčimir i Semče u susjednoj Srbiji napravili su prošli tjedan zaista herojski pothvat. Uspjeli su na tamošnjoj Suvoj planini pronaći i spustiti do sela krdo s više od 120 krava koje se nalazilo na ispaši na pašnjacima.
Ta planina ima planinski vijenac dužine 45 kilometara i širine 15 kilometara i pronaći krdo krava nije lako ni tijekom ljeta, a petnaestak mještana je to uspjelo po olujnoj mećavi, nezapamćenoj dugi niz godina.
Saša Miljković iz sela Semča, jedan od stočara koji su proteklih dana sudjelovali u akciji spašavanja stoke, kazao je da su pet dana zaredom izlazili na planinu i prelazili po skoro 40 kilometara da bi vratili sve svoje krave. Objasnio je da su svih proteklih godina životinje same silazile do sela ili dolazila nadomak njih kada bi se planinski vrhovi zabijelili, ali ove godine je ogroman snijeg pao tijekom samo jedne noći. Nanosi koji su na pojedinim mjestima bili visoki i pet metara, kravama su onemogućili povratak u štale.
"Još smo se prvog dana po snažnoj oluji i jakoj mećavi uspjeli popeti na planinu i pronaći četrdesetak krava na mjestu poznatom kao Crno bučje. Nije bilo šanse da ih natjeramo da pođu s nama jer se plaše nanosa. Život na planini ih je naučio da mogu zaglaviti i da tako nastradaju", objasnio je Miljković.
Prema njegovim riječima, u potrazi za ispašom, krdo se tijekom oluje sve više udaljavalo od Rakoša gdje se nalazi izvor vode i pašnjaka koji su relativno blizu Semču i Malom Krčimiru, a sve više približavalo Tremu, najvišem vrhu Suve planine. Na potezu Trema, na 1.800 metara nadmorske visine olujni vjetar je otpuhao snijeg pa je ostala gola trava i zbog toga su tu dospjele.
"Drugog dana od početka nevremena, kada se vrijeme u podnožju planine malo popravilo krenuli smo ponovo po naše krave, ali sasvim s druge strane planinskog vijenca, iz sela Ćelija, da bi zaobišli nanose na Crnom bučju. Na planini nas je dočekao pravi pakao. Vjetar je toliko puhao da nismo mogli disati, a krenula je i snježna mećava. Našli smo samo desetak krava, ali po takvom vremenu nije bilo šanse da ih spustimo u selo", kazao je Miljković.
Dodao je da su se vratili svojim kućama i to nasumice. Od oblaka i snijega nisu vidjeli ni "prst pred okom" već su samo krenuli niz planinu, nadajući se samo da neće naići na neku provaliju. Išli su tik jedan iza drugog, jer je svako odvajanje, makar ono bilo i par metara, značilo da se više ne mogu pronaći i da moraju sami nastaviti put.
"Treći izlazak na planinu je bio uspješan. Ponovo smo izašli iz sela Ćelija, vjetar je opet bio orkanske jačine, ali snijeg nije padao tako da smo s nama kući poveli pedesetak krava koje smo uspjeli pronaći. Zapravo, nismo mi njih vodili već nas je jedna od krava provela planinskim vrletima, zaobilazeći dubok snijeg. Samo na dva, tri mjesta smo morali kopati nanose da bi prošli. Tako pametnu životinju nitko od nas nikada nije vidio."
Prema njegovim riječima, na poziv predsjednika općine Gadžin Han Milisava Filipovića u potragu za preostalim kravama uključila se i vojska svojim helikopterom.
"Oni su više puta nadlijetali planinu da bi vidjeli na kojim sve mjestima se krave nalaze. Bile su velike šanse da su se neke izdvojile i da zbog nanosa ne mogu prići ostatku krda. Vojska je iz helikoptera izbacila krdu stotinjak bala sela kako bi imale hranu", istaknuo je Miljković.
Rekao je i da su se u naredna dva dana vremenske prilike popravile na planini tako da su uspjeli spustiti do sela i preostalu polovicu krda.
"Velika je sreća što nitko od nas nije ozlijeđen proteklih dana i što nijedna krava nije stradala. Preživjeli smo na planini zaista surove uvjete, ali smo bili uporni i uspjeli."
Na Suvoj planini se tijekom ljetnih mjeseci na ispaši nalazi oko 800 krava i oko 200 konja.
Autorica
Više [+]
Diplomirana ekonomistica, a nesuđena bankarica. Igrom slučaja se odmah nakon studija našla u novinarskim vodama i tu ostala. Kao najljepši dio ovog posla smatra terene u prirodi. Nekoliko novinarskih nagrada osvojila je upravo izvještavajući o zanimljivim ljudima koji žive i rade na selu.
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.
Andrej Žalec
prije 2 godine
Ljepo je čitat pozitivne priče..Ljepo, kad se dobro završi. Seljacima ni u kojoj državi nije ništa poklonjeno. Imako neki misle, da su subvencije pokloni? Nisu. To je zato, da cijene hrane ne podivljaju.