Pretraga tekstova
Način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo, poručuju u UN-ovom izvješću o degradaciji pašnjaka
Polovica svjetskih prirodnih pašnjaka degradirana je prekomjernim iskorištavanjem i utjecajem klimatskih promjena čime se u opasnost dovodi prehrambena sigurnost, ali i egzistencija poljoprivrednika, objavilo je tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
Šestina svjetskih zaliha hrane u opasnosti je zbog propadanja savana, močvara, pašnjaka u pustinjama, ali i travnjaka, upozorili su u UNCCD.
Rast stanovništva, urbanizacija i sve veća potražnja za hranom potaknuli su stočare da uzgajaju više životinja nego što zemlja može podnijeti. Iz tog se razloga dogodila i pretvorba prirodnih pašnjaka u polja za uzgoj intenzivnih usjeva što je dovelo do pada plodnosti tla i pogoršanja stanja zbog suše, navodi se.
Barron Joseph Orr, čelni znanstvenik UNCCD-a, kaže da, iako postojeće stanje djeluje vrlo sumorno, postoji nada da je obnova zemljišta dio rješenja za klimatske promjene. Pašnjaci imaju veliku ulogu budući da čine trećinu svjetskog kapaciteta za pohranu ugljika.
"Emisije su sigurno veliki problem, ali gdje želimo pohraniti ugljik, gdje mu je prirodno mjesto? U tlo i u vegetaciju, i ako to nastavimo ugrožavati, ugrožavamo i rješenje", upozorio je.
O pašnjacima ovisi dvije milijarde farmera i stočara, navodi se u izvješću.
Prijašnja procjena degradacije bila je 25%, ali je UNCCD rekao da se najnovijih 50 posto temelji na istraživanjima stručnjaka u više od 40 zemalja.
Najteže su pogođene Azija, Kina i Mongolija. Ondje je poljoprivredna industrija istisnula tradicionalne stočarske zajednice pa je na resursima još veći pritisak. Afrika, Bliski istok i Južna Amerika također bilježe značajnu degradaciju, navodi se.
Orr je rekao da vlade moraju zauzeti zajednički pristup zaštiti zemljišta umjesto da se fokusiraju na pojedinačne projekte obnove. Također je poručio da tradicionalne stočarske prakse mogu pomoći u oporavku pašnjaka.
"Općenito, način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo", rekao je dodajući da je takva praksa trajala jako dugo te da se uz prave uvjete može povratiti.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Ovdje je berba počela i prije svih berbi, kad ti Jelen uđe u polje možda i ostavi koju stabljiku da stoji Jeletina + suša i dobiješ #Rural Jad i bjedu.
Damir Senjan
prije 2 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+] rečeno razvalile. Sutra je kod mene pa da vidimo što čemo od ove suše kod mene ubrati, ili zeca ili fazana. I u mome kraju će prinosi biti mali, evo iz prve ruke kod prijatelja prinos 1700-1800kg po hektaru. Moj je nešto bolji i gušči pa čemo vidjeti što će biti. Najgora je situacija ovo vrijeme, jer na istoj parceli možeš ubrati sa 6% vlage a za sat vremena sa 14% na istoj parceli, nikome nije jasno što se događa i odakle toliko variranje vlage a sunce ne da peče, več te prepeče. Polja su ispeeečena, u buduče tu roda nema, trebaju dobri novci da se polja stave ponovu u red roda.
Damir Senjan
prije 4 dana
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+] sa zemljom. Sada znam i čije je polje ali to je njemu sitniš pošto ima preko tisuču hektara što obrađuje i svoje ili zakupne zemlje, nešto pod ugovorom a dosta bez ugovora o zakupu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celing i Vedran Stapić Jedini koji nije ogradio sa pastirom, svi ostali koji stavili pastir još kako tako kukuruz, bez štete tivljači ali ovo je Više [+] dobro otrijebio. U podravini sve skoro ovakve i bez jeletine, suša radi svoje. Rijetko da se može nači crno zelena bar zasada kako je kod mene imam i ja ovih dana vidljivo da se posušila oko nekih pola hektara za sada ali ne ovako. Kukuruza će biti jako malo, ovo sam slika 1km od samoga vrha Bilogore. Što se tiče divljači ovo je inače epicentar, ima što nema od divljači.
Đuro Japaric
prije 2 godine
STANJE U Hrvatskoj , u nizinskom dijelu Slavonije za vrijeme Austro- ugarske , dio zemljišta korišten je kao zajednički pašnjak , U brdskoj Slavoniji bile su i još ima dio prirodnih livada koje su se kombinirano koristile za sijeno i otavu a dio godine za zajednički pašnjak ! Također je i dio voćnjaka korišten za ispašu ! IZUMIRANJEM LJUDI , izumire i stoka , dio livada je pooran kao i zajedničkih pašnjaka , na dijelu zarasla je šikara . KRŠKI pašnjaci , to zna Ivan Tešija pa neka pojasni !
SASA FRANIC
prije 2 godine
te retardacije i retardirane oraganizacije, koje su sve lijeve u s uhljebljenim tupim lijevim stetocinjama su stalno u suprotnost sa samim sobom i svojim izjavama i planovima. stalno jedno protivno drugom govore, planiraju... hrpa idiota. tipicni lijevi biootpad , koji sami i jesu najveci stetocinje za prirodu. eutanazirajte prvo sebe lijeva bagro po vasim lijevim agendadma i pomozite i sebi i okolisu .
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Tko će pasti na tim pašnjacima kada krave proizvode metan i hoće ih istrijebiti?