Pretraga tekstova
Način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo, poručuju u UN-ovom izvješću o degradaciji pašnjaka
Polovica svjetskih prirodnih pašnjaka degradirana je prekomjernim iskorištavanjem i utjecajem klimatskih promjena čime se u opasnost dovodi prehrambena sigurnost, ali i egzistencija poljoprivrednika, objavilo je tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
Šestina svjetskih zaliha hrane u opasnosti je zbog propadanja savana, močvara, pašnjaka u pustinjama, ali i travnjaka, upozorili su u UNCCD.
Rast stanovništva, urbanizacija i sve veća potražnja za hranom potaknuli su stočare da uzgajaju više životinja nego što zemlja može podnijeti. Iz tog se razloga dogodila i pretvorba prirodnih pašnjaka u polja za uzgoj intenzivnih usjeva što je dovelo do pada plodnosti tla i pogoršanja stanja zbog suše, navodi se.
Barron Joseph Orr, čelni znanstvenik UNCCD-a, kaže da, iako postojeće stanje djeluje vrlo sumorno, postoji nada da je obnova zemljišta dio rješenja za klimatske promjene. Pašnjaci imaju veliku ulogu budući da čine trećinu svjetskog kapaciteta za pohranu ugljika.
"Emisije su sigurno veliki problem, ali gdje želimo pohraniti ugljik, gdje mu je prirodno mjesto? U tlo i u vegetaciju, i ako to nastavimo ugrožavati, ugrožavamo i rješenje", upozorio je.
O pašnjacima ovisi dvije milijarde farmera i stočara, navodi se u izvješću.
Prijašnja procjena degradacije bila je 25%, ali je UNCCD rekao da se najnovijih 50 posto temelji na istraživanjima stručnjaka u više od 40 zemalja.
Najteže su pogođene Azija, Kina i Mongolija. Ondje je poljoprivredna industrija istisnula tradicionalne stočarske zajednice pa je na resursima još veći pritisak. Afrika, Bliski istok i Južna Amerika također bilježe značajnu degradaciju, navodi se.
Orr je rekao da vlade moraju zauzeti zajednički pristup zaštiti zemljišta umjesto da se fokusiraju na pojedinačne projekte obnove. Također je poručio da tradicionalne stočarske prakse mogu pomoći u oporavku pašnjaka.
"Općenito, način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo", rekao je dodajući da je takva praksa trajala jako dugo te da se uz prave uvjete može povratiti.
Tagovi
Ugroženi pašnjaci Tradicionalno stočarstvo Suša Klimatske promjene Obnova zemljišta Ujedinjeni narodi
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Đuro Japaric
prije 1 godinu
STANJE U Hrvatskoj , u nizinskom dijelu Slavonije za vrijeme Austro- ugarske , dio zemljišta korišten je kao zajednički pašnjak , U brdskoj Slavoniji bile su i još ima dio prirodnih livada koje su se kombinirano koristile za sijeno i otavu a dio godine za zajednički pašnjak ! Također je i dio voćnjaka korišten za ispašu ! IZUMIRANJEM LJUDI , izumire i stoka , dio livada je pooran kao i zajedničkih pašnjaka , na dijelu zarasla je šikara . KRŠKI pašnjaci , to zna Ivan Tešija pa neka pojasni !
SASA FRANIC
prije 1 godinu
te retardacije i retardirane oraganizacije, koje su sve lijeve u s uhljebljenim tupim lijevim stetocinjama su stalno u suprotnost sa samim sobom i svojim izjavama i planovima. stalno jedno protivno drugom govore, planiraju... hrpa idiota. tipicni lijevi biootpad , koji sami i jesu najveci stetocinje za prirodu. eutanazirajte prvo sebe lijeva bagro po vasim lijevim agendadma i pomozite i sebi i okolisu .
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Tko će pasti na tim pašnjacima kada krave proizvode metan i hoće ih istrijebiti?