Pretraga tekstova
Način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo, poručuju u UN-ovom izvješću o degradaciji pašnjaka
Polovica svjetskih prirodnih pašnjaka degradirana je prekomjernim iskorištavanjem i utjecajem klimatskih promjena čime se u opasnost dovodi prehrambena sigurnost, ali i egzistencija poljoprivrednika, objavilo je tijelo Ujedinjenih naroda zaduženo za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
Šestina svjetskih zaliha hrane u opasnosti je zbog propadanja savana, močvara, pašnjaka u pustinjama, ali i travnjaka, upozorili su u UNCCD.
Rast stanovništva, urbanizacija i sve veća potražnja za hranom potaknuli su stočare da uzgajaju više životinja nego što zemlja može podnijeti. Iz tog se razloga dogodila i pretvorba prirodnih pašnjaka u polja za uzgoj intenzivnih usjeva što je dovelo do pada plodnosti tla i pogoršanja stanja zbog suše, navodi se.
Barron Joseph Orr, čelni znanstvenik UNCCD-a, kaže da, iako postojeće stanje djeluje vrlo sumorno, postoji nada da je obnova zemljišta dio rješenja za klimatske promjene. Pašnjaci imaju veliku ulogu budući da čine trećinu svjetskog kapaciteta za pohranu ugljika.
"Emisije su sigurno veliki problem, ali gdje želimo pohraniti ugljik, gdje mu je prirodno mjesto? U tlo i u vegetaciju, i ako to nastavimo ugrožavati, ugrožavamo i rješenje", upozorio je.
O pašnjacima ovisi dvije milijarde farmera i stočara, navodi se u izvješću.
Prijašnja procjena degradacije bila je 25%, ali je UNCCD rekao da se najnovijih 50 posto temelji na istraživanjima stručnjaka u više od 40 zemalja.
Najteže su pogođene Azija, Kina i Mongolija. Ondje je poljoprivredna industrija istisnula tradicionalne stočarske zajednice pa je na resursima još veći pritisak. Afrika, Bliski istok i Južna Amerika također bilježe značajnu degradaciju, navodi se.
Orr je rekao da vlade moraju zauzeti zajednički pristup zaštiti zemljišta umjesto da se fokusiraju na pojedinačne projekte obnove. Također je poručio da tradicionalne stočarske prakse mogu pomoći u oporavku pašnjaka.
"Općenito, način na koji su se stvari radile u prošlosti, tradicionalno, može dovesti do rješenja kojem danas težimo", rekao je dodajući da je takva praksa trajala jako dugo te da se uz prave uvjete može povratiti.
Tagovi
Ugroženi pašnjaci Tradicionalno stočarstvo Suša Klimatske promjene Obnova zemljišta Ujedinjeni narodi
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Naveliko se radi 🚜🌾
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+] tolikoga gledanja u nebo i nebo me prevarilo, pa udri Mujo u polje brže bolje da se nešto zasadi evo do današnje kiše ako ne i sutrašnje, ako nebo da pa do 1.5 bit ću gotov sa sadnjom.
Goran Vizintin
prije 1 tjedan
Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍 Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍
Damir Senjan
prije 3 tjedna
U mom kraju se to radi nabrzaka, pretežno naporno negledajuči koliko je naveliko, već gledajuči u nebo. Previše kiše i teško u polje. Eto i ja Više [+] nabrzaka u dva dana uspio izvoziti stajnjak uz jedno izvlačenje trakotra sprikolicom punom iz muljavoga polja i samo jedno prevtanje pune prikolice, ali ovaj put ne ja već sinček.
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
STANJE U Hrvatskoj , u nizinskom dijelu Slavonije za vrijeme Austro- ugarske , dio zemljišta korišten je kao zajednički pašnjak , U brdskoj Slavoniji bile su i još ima dio prirodnih livada koje su se kombinirano koristile za sijeno i otavu a dio godine za zajednički pašnjak ! Također je i dio voćnjaka korišten za ispašu ! IZUMIRANJEM LJUDI , izumire i stoka , dio livada je pooran kao i zajedničkih pašnjaka , na dijelu zarasla je šikara . KRŠKI pašnjaci , to zna Ivan Tešija pa neka pojasni !
SASA FRANIC
prije 11 mjeseci
te retardacije i retardirane oraganizacije, koje su sve lijeve u s uhljebljenim tupim lijevim stetocinjama su stalno u suprotnost sa samim sobom i svojim izjavama i planovima. stalno jedno protivno drugom govore, planiraju... hrpa idiota. tipicni lijevi biootpad , koji sami i jesu najveci stetocinje za prirodu. eutanazirajte prvo sebe lijeva bagro po vasim lijevim agendadma i pomozite i sebi i okolisu .
mali poljoprivrednik
prije 11 mjeseci
Tko će pasti na tim pašnjacima kada krave proizvode metan i hoće ih istrijebiti?