Ugašena farma se ne vraća novim natječajem: HPK traži promjene sustava, moguć i prosvjed

"Uloženi novci ne daju rezultate u proizvodnji. Tražimo promjenu sustava, a spremni smo i na prosvjede", poručilo je predsjedništvo Hrvatske poljoprivredne komore te predsjednici stočarskih sektorskih odbora.

Kažu, zadužili su predsjednika da zatraži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede te očekuju ozbiljan razgovor i konkretne pomake jer hrvatskim stočarima ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi. Ako se iscrpe mogućnosti dogovora i konkretni rezultati izostanu, moguć je i prosvjed.

"Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći“, rekao je Željko Mihelić, čelni čovjek HPK.

Hrvatsko stočarstvo ne može godinama čekati promjene

Dodao je da Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti. Poljoprivrednik mora na hrvatskoj zemlji proizvoditi hranu za hrvatske građane i od toga moći živjeti.

"To nije privilegija poljoprivrednika, nego interes cijele Hrvatske", naglasio je

Istaknuto je i da hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene. Proizvodnja pada, troškovi rastu, a proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane.

Dodaje i da razmjere problema najbolje pokazuju podaci za 2025. prema kojima je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za 5 posto. Ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto. U Komori smatraju kako to nisu samo statistički podaci nego problemi ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje.

Istaknuli su i da je od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno približno 8,3 milijarde eura.

"HPK ne osporava potrebu za ulaganjima, jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači, no nakon toliko godina i toliko uloženog javnog novca postavlja se pitanje, što smo za taj novac stvarno dobili?", pita Mihelić.

Nije dovoljno samo raspisati natječaj

Uspjeh poljoprivredne politike, napominje, ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike.

"Smatramo kako potpora kao ni natječaj i isplata nisu cilj već je cilj više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada“, istaknuo je.

Posebnu zabrinutost, navodi dalje, izazvali su preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Naime, na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno je samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore.

Prijavili ste se na natječaj za intervenciju 73.10? Objavljene su inicijalne rang liste

Nije, kaže, dovoljno raspisati natječaj i reći da je novac na raspolaganju. Moramo se pitati zašto se prijavilo tako malo projekata i odgovaraju li uvjeti stvarnim potrebama hrvatskih stočara.

"Ako je cilj povećati domaću proizvodnju mesa, onda moramo razumjeti zašto se proizvođači u tako malom broju odlučuju prijaviti na natječaj koji bi im trebao pomoći u razvoju“, rekao je Mihelić.

Iz HPK su dodali kako posebnu pozornost izaziva činjenica da su na prvom mjestu inicijalnih rang-lista u natječaju za proizvodnju mesa te natječaju za proizvodnju mlijeka najveće kompanije iz tih sektora.

Ne osporava, ističu, pravo velikih na sredstva za razvoj jer i one trebaju ulagati, modernizirati proizvodnju i povećavati konkurentnost.

"Međutim, simptomatično je da se isti obrazac pojavljuje u dva ključna stočarska sektora. Teško je objasniti prosječnom poljoprivredniku, koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista“, poručuju iz Komore.

Sporni kriteriji bodovanja

Stoga kažu ovo pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača nego prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja jer ako se želi povećati stočarsku proizvodnju, treba vidjeti potiču li postojeći kriteriji doista razvoj sektora i omogućavaju ulaganja potrebna hrvatskim stočarima. Ne može se zanemariti činjenicu da se to događa na oba natječaja, osobito kada istodobno svjedočimo padu proizvodnje i malom broju prijavljenih projekata.

"Nije dovoljno provjeriti je li natječaj proveden prema pravilima nego je važno jesu li pravila dobro postavljena i ostvaruju li cilj zbog kojeg su europska sredstva namijenjena. Zato tražimo preispitivanje kriterija bodovanja i njihove usklađenosti s ciljem povećanja domaće proizvodnje, konkurentnosti i održivosti hrvatskog stočarstva“, kažu u Komori.

Postavili su i pitanje hoće li se isti pristup primijeniti i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu? Strahuju da bi neodgovarajuće postavljeni kriteriji mogli i u budućnosti dovesti do toga da poljoprivrednici kojima je zemljište nužno za razvoj i opstanak proizvodnje ostanu bez stvarne mogućnosti da ga dobiju.

Smatraju stoga kako budući zakonski okvir mora osigurati jasne, pravedne i razvojno usmjerene kriterije koji će uzeti u obzir stvarne potrebe proizvođača, postojeću proizvodnju, potrebu za zemljištem i doprinos povećanju domaće proizvodnje hrane.

"Ne prejudiciramo kakav će biti budući zakon, ali iskustva s aktualnim natječajima moraju biti ozbiljno upozorenje svima koji sudjeluju u njegovoj izradi", napominju dodajući da se ne smije dopustiti da se pravila oblikuju bez dovoljno razumijevanja stvarnih potreba poljoprivrednika i posljedica koje će imati na hrvatsku proizvodnju.

Komora će inzistirati na tome da se pri izradi budućeg Zakona uvaže potrebe hrvatskih poljoprivrednika te da cilj zakona bude razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje proizvodnje hrane.

Kontrole i sankcioniranje

Poručuju i da su predstavnici stočarskih sektora ponovno izrazili nezadovoljstvo radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika. Smatraju kako su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno, a pravila moraju vrijediti za sve.

Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?

Međutim, postupci moraju biti predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.

"Poljoprivrednik mora znati što se od njega traži, pod kojim uvjetima može ostvariti potporu i kakve posljedice snosi ako pogriješi. Sustav koji bi trebao poticati razvoj ne smije proizvođačima stvarati dodatnu nesigurnost i odvraćati ih od ulaganja“, zaključili su.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor