U veljači novi natječaj za zakup šumskog zemljišta - stočari upozoravaju na niz problema

Točno 58.336 hektara površine šumskog zemljišta je pod zakupom, čulo se na nedavnom sastanku Uprave Hrvatskih šuma s ministricom poljoprivrede. Znatno povećanje, istaknuli su, u odnosu na 2019. kada je bilo 13.893 ha.

Rezulat je to 15 dosad objavljenih natječaja u kojima je ponuđeno oko 100.000 ha, a 16. bi trebao biti objavljen u veljači. 

Međutim, iz udruge Hrvatski krški pašnjaci kažu da je to svega 2-3 posto u odnosu na potencijal i potrebe poljoprivrednika.

"Da bi svi stočari dobili adekvatan broj hektara s obzirom na prisutni broj grla potrebno je dati u zakup preko 500.000 ha. Nitko ne spominje brisanje 30.000 ha koje su poljoprivrednici koristili dugi niz godina, a država im zbog birokratskih prepreka nije omogućila zakupe", upozorava njihov predsjednik Ivan Tešija. 

Uskoro novi javni poziv za zakup šumskog zemljišta

Kažu da su Hrvatske Šume obrastao krški pašnjak svrstale u šumsko - gospodarske osnove gdje brane ispašu stoke. Ujedno, premda su nisko raslinje, makija i garig neizostavan energetski kapacitet i krmna smjesa u hranidbi stoke, i takve površine su izuzete iz davanja u zakup, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi za njih umanjuje koeficijent prihvatljive površine za plaćanje.

"Ako na pašnjaku imate nisko raslinje, tada vam se umanjuje hektar do čak 60%, pa naši poljoprivrednici plaćaju 2.5 ha krša da bi im APPRRR isplatila potporu za 1 ha", opisuje dodajući i da su površine koje se ljudima daju u zakup pretežno najnekvalitetnije i nepristupačne, udaljene od farmi po 50 i više kilometara.

Gdje je nova Uredba o davanju šumskog zemljišta u zakup?

Na te površine stočari nemaju pristupni put, ne smiju postaviti električni pastir, ne smiju sagraditi montažnu nadstrešnicu koja bi služila blagu za sklanjanje od nevremena i zaštitu od napada krupne divljači. 

"Takve nekvalitetne naplaćuju po 500 kuna po hektaru, dok država isplaćuje stočarima 800 kn/ha, ako je koeficijent prihvatljive površine 0.40", kaže ispred udruge. 

Jedno ministarstvo uvjetuje im postavljanje električnog pastira, drugo brani - oba štite vuka

Zakonski okvir, smatraju, nije napravljen u smjeru razvoja ekstenzivnog stočarstva i povećanja domaće proizvodnje mesa i mlijeka. U ARKOD sustavu je upisan 1 milijun ha poljoprivrednih površina, a od toga je čak 500.000 ha pašnjaka, od čega 440.000 u kontinentalnom dijelu, a samo 60.000 ha na krškom pašnjaku.

"Nelogično je da se potiče pašarenje na plodnim oranicama, a koči ondje gdje je to jedino moguće", ukazuje Tešija navodeći da dobivaju brojne pritužbe na rezultate javnog natječaja jer poljoprivrednici smatraju da su isti namješteni. 

Veći dio problema, kaže, trebala je riješiti nova Uredba o zakupu šumskog zemljišta, ali ona stoji u DORH-u na "razmatranju" već 2-3 godine. Osim toga najavljena su drastična umanjenja potpora poljoprivrednicima krških područja pa se postavlja pitanje hoće li se uopće isplatiti plaćati zakup po ovakvim uvjetima.

"Revitalizacija krškog pašnjaka je preduvjet za opstanak stanovništva u našim selima!", podcrtava navodeći da bi njegova aktivacija poslužila za povećanje i razvoj ekstenzivnog stočarstva, povratku ljudi na sela i demografskom oporavku, razvoju seoskog turizma.

Dodajmo da je Ministarstvo poljoprivrede u javno savjetovanje pustilo prijedlog Pravilnika o dokumentaciji i postupku provođenja javnog natječaja za zakup zajedničkih pašnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske. Komentirati možete do 15. siječnja.