U siječnju prva struja od otpada s farmi Žita

Osječko Žito krajem prosinca trebalo bi pustiti u rad dva bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije koje gradi uz jednu od najsuvremenijih farmi muznih krava u Europi - Mala Branjevina.

Prve isporuke električne energije u distribucijsku mrežu očekuju se u siječnju iduće godine. Ukupna vrijednost investicije, na kojoj trenutno radi oko 150 radnika osječke Gradnje iznosi 64 miljuna kuna.

Kako ističu u Žitu, planirana snaga svakog postrojenja iznosi 1 MW (megavat), a očekivana godišnja proizvodnja trebala bi dosegnuti 8,2 GWh (gigavatsata) električne energije.
- Za proizvodnju električne energije predviđeno je iskorištenje svih raspoloživih sirovina - krutog i tekućeg stajnjaka s farme muznih krava Mala Branjevina, što čini oko 50.000 tona godišnje, te sa susjedne farme koka nesilica Vuka - oko 10.000 tona godišnje, uz dodatak zelene mase (silaže) od oko 25.000 tona na godinu, navodi Marko Pipunić, direktor Žita te dodaje da je povrat ulaganja vrlo teško odrediti zbog varijabilne cijene sirovina, ali da bi to zasigurno trebalo biti unutar poticajnog razdoblja od 12 godina.

Pipunić navodi da bi očekivani godišnji prihod po elektrani trebao iznositi gotovo 10 milijuna kuna.

Na gradnju bioplinskih elektrana, koje su u Hrvatskoj još u začetku a u EU već godinama funkcioniraju i pomažu selu u podizanju energetske učinkovitosti i rješavaju probleme iz područja zaštite okoliša, u Žitu su se odlučili između ostalog i zbog sve strožih zahtjeva iz domene zaštite okoliša. Posebice se to odnosi na stočarstvo gdje je potrebno na propisan način zbrinuti kruti i tekući stajski gnoj (prolaskom kroz bioplinsko postrojenje gnoj prelazi iz anorganskog u organski oblik, biljkama bolje prihvatljiv). Naime, Republika Hrvatska ima propisane ciljeve do 2020. godine (20% udjel OIE u ukupnoj potrošnji, 20% smanjenje potrošnje električne energije, 20% smanjenje emisije CO2). Za gradnju bioplinske elektrane, kažu u Žitu, nije dovoljno imati samo kapital, prvenstveno je potrebna sirovina koje grupa Žito danas ima u dovoljnim količinama. Naime, u svom sustavu trenutno imaju 7 svinjogojskih farmi, jednu farmu koka nesilica, 4 farme za tov junadi i dvije farme muznih krava - sve od reda opremljene prema najvišim svjetskim standardima.

Ivo Nedić, voditelj govedarske i peradarske proizvodnje u grupi Žito kaže da je u izgradnju i renoviranje farmi s ciljem osiguranja potrebnih uvjeta za kvalitetnu proizvodnju do sada uložena značajna sredstva.

Samo u bivšu IPK-ovu farmu muznih krava Orlovnjak uloženo je 50-ak milijuna kuna, od kojih je za građevinske radove i nabavu osnovnog stada utrošeno 25 milijuna kuna, te još 25 milijuna kuna u otplatu dugova koje je farma imala.
- Kad smo farmu preuzeli lani u prosincu zatekli smo samo 320 muznih krava, a kapacitet joj je bio 1.400 muznih krava bez vlastitog odgoja. Nakon ishođenja potrebne dokumentacije, pokrenuli smo kompletnu rekonstrukciju farme te promjenu njenog tehnološkog koncepta.

Danas na farmi Orlovnjak imamo zaokružen ciklus proizvodnje od jednodnevnog teleta do visokosteone junice i ukupno 1.800 životinja. Trenutno na farmi dnevno muzemo 750 krava. Dnevna proizvodnja mlijeka, koje prodajemo Dukatu, je 20.000 litara najviše klase, a godišnje planiramo proizvoditi 7 milijuna litara mlijeka. Na farmi je zaposleno 37 djelatnika, kaže Nedić, te napominje kako Žito na godinu proizvede od 14 do 15 milijuna litara mlijeka najviše klase.
Farma Mala Branjevina uz koju se grade bioplinska postrojenja trenutno ima 1.500 grla, od toga 730 muznih krava s dnevnom proizvodnjom od 20.000 litara mlijeka i ta je nekadašnja farma IPK u cijelosti rekonstruirana (uloženo 80 milijuna kuna), a poznata je po tomu što su sva rasplodna grla u šest navrata stigla avionom iz Kanade. Na farmi je zaposleno 35 radnika.

Godišnje proizvode do 85 milijuna jaja

Žito je nedavno završilo i drugu fazu gradnje farme za proizvodnju jaja u Vuki, prema najvišim standardima koji vrijede u svijetu. Investicija je vrijedna 60 milijuna kuna, kapaciteta je 280.000 nesilica s vlastitim objektima za uzgoj pilenki. Na farmi se dnevno proizvede 230.000-240.000 komada jaja, što na bazi godišnje proizvodnje iznosi 80-85 milijuna jaja. Najveći dio proizvodnje plasira se na domaće tržište i to uglavnom preko velikih trgovačkih lanaca, a manji dio se izvozi u inozemstvo. Kompletna proizvodnja se sortira i pakira u vlastitom prostoru za sortiranje i pakiranje nakon čega se odvozi do krajnjeg kupca. Trenutno je na farmi zaposleno 35 djelatnika.

Autor: Zdenka RUPČIĆ