Apsurdi - Čak i u Španjolsku prodajemo svoj kukuruz, a oni nama poslije svinje
Nemamo GM soje, anabolika... kojima u EU šopaju svoje svinje, no domaći svinjogojci svejedno propadaju i od prodaje svinjetine u nas žive samo veliki trgovci i mešetari, kaže Stjepan Kušec, predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Da u tome i te kako ima istine, najbolje govori činjenica da je i ovih božićnih i novogodišnjih blagdana svinjetina na šoping-listi većine Hrvata. Prema informacijama Branka Bobetića, direktora GIU Croatiastočara, u prosincu će se samo odojaka zaklati oko 45.000 komada, čak 600% više nego što je prosjek ostalih mjeseci u godini, prasadi oko 15.000 ili 20% više... No, kako Hrvatska spada u najveće uvoznice svinjetine iz EU - u čemu joj društvo prave zemlje poput Rusije, Ukrajine, Kine, Japana, Hong Konga ili Filipina - čak 90 posto svinjetine koju ćemo blagovati uvoz je iz Nizozemske, Njemačke i Austrije. Uvozno je bolje, pokazale su, uostalom, i odluke hrvatske Vlade na odlasku koja je bez dogovora s domaćim proizvođačima, nakon što im je već ukinula poticaje, na kraju mandata prihvatila i nove mesne kvote - za 2500 tona svinjskih butova i 12.000 umjesto dosadašnjih 10.950 tona uvozne svinjetine, srezavši carine dodatnih 20%.
- I onda se svi čude zašto svinjogojci odustaju od proizvodnje krmača i svinja i što su nam i kolinja sve siromašnija. Nisam amater, godišnje sam s pet zaposlenih na farmi podizao i 5000 tovljenika i plaćao kredite HBOR-a, a uskoro ću ugasiti proizvodnju - kaže Kušec te dodaje da je prije četiri-pet godina u Hrvatskoj bilo više od 200.000 krmača, a danas ni 80.000. Stoga je, tvrdi, normalno da nemamo ni odojaka, a podbacila su i tradicionalna kolinja. Proizvodnja je spala na to da čak u Španjolsku prodajemo kukuruz, a oni nama kasnije svinje koje njime hrane.
- Tko je toliko lud ili pametan hrvatsku proizvodnju doveo do propasti pa uvozimo čak i butove za dalmatinski pršut - pita Kušec.
No činjenica je da domaći odojci cijenom teško mogu konkurirati uvoznima, pa ih se u odnosu na domaću proizvodnju od oko 620.000 komada još oko 550.000 godišnje uveze za tov, što je oko 60% ukupnog izvoza odojaka iz EU od oko milijun komada. Čak smo i čvarke prisiljeni uvoziti pa tu deliciju u trgovačkim lancima ovih dana plaćamo kao suho zlato - i tri puta više od najkvalitetnijega komada mesa - čak 140 kuna.
Na uvoz odojaka u prosincu će se potrošiti više od 30 milijuna eura, čime bi se, tvrde svinjogojci, mogle sagraditi farme velikih kapaciteta. Njima bi se pokrila potražnja domaćega tržišta, na kojemu je, zbog sve nižih cijena kojima građane mame trgovački lanci, brojka zaklanih odojaka od 2006. do danas udvostručena sa 60 na 120 tisuća. A ne trebamo samo takvo meso. Domaćoj mesoprerađivačkoj industriji nedostaje 7000 tona zamrznute plećke bez kosti, čemu je ekvivalent čak milijun svinja, 4000 tona špeka (od 250.000) ili, primjerice, 5300 tona pancete (600.000 svinja).
Autor: Jolanda Rak Šajn
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Izvori
Tagovi