Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kobilje mlijeko
  • 08.06.2015. 07:20

U Aziji ga svakodnevno pije 30 mil. ljudi!

U Hrvatskoj, kao ni u Europi do sada se nije proizvodila veća količina kobiljeg mlijeka, ali se interes za njim posljednjih godina povećava.

  • 625
  • 68
  • 0

Dok je kobilje mlijeko za Europljane još uvijek nepoznata namirnica, u Aziji ga piju već tisućljećima. Rusi su s njime u 19. stoljeću liječili tuberkulozu, a Đingis Kan ga je redovito konzumirao vjerujući kako ono daje snagu njegovim ratnicima, zdravlje djeci, a ljepotu ženama. U Aziji ga i danas svakodnevno pije oko 30 milijuna ljudi.

"U Hrvatskoj, ali i u Europi do sada se nije proizvodila neka veća količina kobiljeg mlijeka. No, posljednjih godina interes se povećava. Ovdje nema neke industrije koja je za to zainteresirana pa farmeri uglavnom sami pokušavaju riješiti problem plasmana svojih proizvoda", tumači Ante Ivanković, profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Proizvodnje kobiljeg mlijeka u Europi prvi su se prihvatili Nijemci, Talijani i Francuzi, a potom se ona proširila i na Nizozemsku, Belgiju te Norvešku. Dok se godišnja proizvodnja penje na oko 1.000 tona, kobilje mlijeko prodaje se najviše u Rusiji i Francuskoj.

Litra kobiljeg mlijeka u Sloveniji 16 eura

"Već pet godina otkupljujemo mlijeko od tri registrirana proizvođača u Sloveniji koji su se udružili te međusobno surađuju. Same količine ovise o potražnji, odnosno muze se onoliko koliko ima narudžbi. Može ukupno biti i do 40 litara na dan. S obzirom da se radi još uvijek o malim količinama gleda se kako bi i troškovi bili manji", priča Klemen Potočnik, vlasnik slovenske tvrtke LacMar.

Klemen Potočnik

Za litru kobiljeg mlijeka kod njih treba izdvojiti 16 eura. Iako cijenu smatraju relativno povoljnom, veći potencijal vide u prerađevinama poput kumisa i kozmetičkih proizvoda kao što su sapuni, šamponi i kreme.

Kobilje mlijeko slično humanom

"Kupci su najčešće ljudi sa zdravstvenim problemima. Oni koji su, primjerice, alergični na kravlje mlijeko mogu konzumirati kobilje. Ovo je mlijeko slično humanom. No, ono nikako ne može biti potpuna zamijena za lijekove, ali poznato je kako može poboljšati imunološki sustav, dobro je u liječenju pneumonije", objašnjava Ivanković.

Početna ulaganja u ovu vrstu proizvodnje, dodaje, nisu velika. Cijena jedne kobile na hrvatskom tržištu trenutno se kreće oko 7.000 kuna. Ona, ovisno o broju mužnje na dan, može dati i do 15 kilograma mlijeka.

"Kobila se treba pomusti svaka dva do tri sata, a po svakoj mužnji može proizvesti oko 2,5 kilograma mlijeka, ako se kvalitetnije hrani. Muze se između pet i šest puta na dan, a ostatak se ostavlja ždrebadi", kaže ovaj profesor Zavoda za specijalno stočarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

S mužnjom kobile počinje se kada joj je ždrijebe staro dva mjeseca.

Dok proizvodi mlijeko, ždrijebe mora biti u stalnom kontaktu s njom. Svježe sirovo mlijeko skladišti se pri temperaturi od 4 stupnja, a ne zagrijava se iznad 40. Smrznuto se postupno odmrzava, a u pravilu se konzumira hladno. Kobilje mlijeko sadrži manje masti i bjelančevina, odnosno niže je energetske vrijednosti, ali sadrži veliki dio nezasićenih masnih kiselina (omega 3), visok sadržaj mliječnih šećera, veći dio albumina te manji dio globulina.

U Hrvatskoj najviše hladnokrvnjaka

"Redovitom konzumacijom kobiljeg mlijeka uravnotežuje se imunološki sustav, umanjuju se ili u potpunosti uklanjaju zdravstveni problemi kao što su alergije, kožne bolesti, ali i bolesti probavnog trakta. Ono smiruje i živčani sustav, poboljšava probavu, ima pozitivan dijetetski učinak", nabraja pozitivna svojstva kobiljeg mlijeka Potočnik.

No, o samoj tehnologiji proizvodnje ljudi, pak, malo znaju.

"Ljude koji se odluče upoznajemo s onim što ih čeka, načinom mužnje, očekivanom kvalitetom mlijeka. Posebnu pažnju trebaju posvetiti higijeni i kvaliteti. Ono što je najvažnije, ponudili smo više rješenja za plasman toga mlijeka. Distributivni lanac nismo razvili, ali temeljem tih rješenja ljudi se pomalo sami organiziraju i dolaze do kranjih potrošača, odnosno kupaca" objašnjava Ivanović.

U Hrvatskoj oko 55% konja koji pripadaj hladnokrvnoj skupini. Od gotovo 10.000 konja, računa profesor Ivanković, samih kobila u reproduktivnoj funkcijij sigurno je između 6.000 i 7.000 što smatra dobrim potencijalnom za proizvodnju.

"Međutim, kako je samo tržište tek u začetku pa nema ni tolikih potreba da se sve kobile uključe u ovakav vid proizvodnje. No, dio farmera koji ima hladnokrvnjake, a ne zna što će s njima, odnosno nemaju neku pravu funkciju, pokušavaju se afirmirati u ovoj proizvodnji. Ako bi se netko htio baviti proizvodnjom mlijeka tada bi mu to trebala glavna proizvodnja, ali farmeri mogu sami osmisliti i sve druge usluge koje uz to mogu pružiti, od ždrebadi do rekreativnog jahanja", poručuje Ivanković.


Tagovi

Mlijeko Kobila Konj Kobilje mlijeko Hrvatska Europa Azija Ante Ivanković Klemen Potočnik Slovenija Hladnokrvnjaci Pasmina


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]