Pretraga tekstova
Tržišni informacijski cjenovni sustav u poljoprivredi objavio je podatke o tržištu stoke, mesa i mesnih prerađevina u kolovozu 2022. godine.
Cijena žive vage svinja (80-120 kg) kao i teladi simentalske pasmine (80-160 kg), bila je viša u kolovozu u odnosu na srpanj, kod odojaka (25-35 kg) i bikova (više od 450 kg) zabilježila je pad, a janjadi se nije mijenjala, pokazuju podaci o prosječnim otkupnim cijenama živih životinja koje je objavio Tržišni informacijski cjenovni sustav u poljoprivredi.
Svinje su, prema tome, u kolovozu bile skuplje za 0,16 posto, odojak -1,28%, telad 2,40 posto, a bikovi -1,29 posto. U odnosu na isti mjesec godinu prije, cijena svinja viša je za 11,59 posto, odojka za 22,47, teladi 10,72, bikova 42,72 i janjadi 19,18 posto.
Kada su u pitanju prosječne otkupne cijene hladnih trupova životinja, pala je ona mladih bikova (-0,25 posto), ali i janjećeg trupa (-1,94%), dok je svinjski bio skuplji za 8,71 posto. U odnosu na isti mjesec 2021. godine više su za 31,85 posto (bikovi), 32,13 posto (svinjski trup) te 19,74 (janjeći trup).
Prosječne otkupne cijene hladnih trupova životinja u EU, kod mladih bikova od 12 do 24 mj (euro/100 kg), u kolovozu su u odnosu na srpanj bile 1,43 posto više, a u usporedbi s kolovozom 2021. godine 27,40 posto. Svinjski trup u 8. mjesecu se plaćao 4,15 posto više, a u odnosu na lani 37,67 posto.
TISUP navodi i da vanjsko-trgovinska razmjena u prvih šest mjeseci pokazuje da je izvoz živih životinja iznosio 80.878.022 € (+26,1%), a uvoz 68.614.385 € (+6,6%) čime je ostvaren suficit u vrijednosti od 12.263.637 eura.
Najveći udio u izvozu imali su goveda (58,1%) i svinje (34,3%), a u uvozu goveda (70,6%) te svinje (20,2%);
Udio vrijednosti izvoza živih životinja činio je 5,0% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je u istom razdoblju udio vrijednosti uvoza živih životinja u ukupnoj vrijednosti uvoza činio 2,9%.
Izvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda iznosio je 52.423.479 € (+29,5%), a uvoz 236.780.077 € (+42,6%) čime je ostvaren deficit vanjsko trgovinske razmjene u vrijednosti od -184.356.598 € (+46,8%).
Najveći udio u izvozu imali su meso peradi i jestivi unutarnji organi (iznutrice) od peradi, svježi rashlađeni ili smrznuti (23,2%) te goveđe meso, svježe ili rashlađeno (24,3%). Kod uvoza su najveći udio imali su svinjsko meso svježe, rashlađeno ili zamrznuto (40,2%) te goveđe meso, svježe ili rashlađeno (25,0%);
Udio vrijednosti izvoza mesa i jestivih klaoničkih proizvoda činio je 3,3% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno- prehrambenih proizvoda, dok je u istom razdoblju udio vrijednosti uvoza činio 10,1%.
Vrijednost uvoza mesa soljenog, u salamuri, sušenog, dimljenog činio je 20,6% vrijednosti izvoza živih životinja, podaci su TISUP-a.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?