TISUP: Otkupna cijena mlijeka nastavlja rasti

Na domaćem tržištu u rujnu otkupna cijena mlijeka i dalje je u blagom porastu. U odnosu na kolovoz taj je porast iznosio 1,51 posto, objavio je Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP).

Prema njihovim podacima, prosječna cijena realne kvalitete u rujnu iznosila je 0,47666 €/kg (47,67 €/100 kg) uz 3,89 % m.m. i 3,50 % m.b. što je u odnosu na godinu dana ranije niže za 1,55 posto. Prema procjeni, i u listopadu ove godine (0,48348 €/kg) ona nastavlja rasti.

"U odnosu na druge zemlje EU, u Hrvatskoj se svrstala u kategoriju zemalja srednjeg cjenovnog ranga, a prema procjeni za rujan, deset država članica bilježi više otkupne cijene od hrvatskih: Cipar, Malta, Grčka, Italija, Belgija, Nizozemska, Irska, Austrija, Danska, Poljska i Njemačka", stoji u izvješću.

Hrvatska u zlatnoj sredini?

Dodaju kako su na EU tržištu bile stabilne u prvoj polovici ove godine, a od lipnja u blagom porastu. Prema dostupnim podacima ona je na razini EU u kolovozu iznosila 47,38 €/100 kg i bila je viša u odnosu na godinu dana ranije za 8,8 posto. Za rujan Europska komisija procjenjuje ju na 47,45 €/100 kg što je jednako otkupnoj cijeni realne kakvoće na našem tržištu.

Ističu kako su u odnosu na kolovoz promjene veleprodajnih cijena mliječnih proizvoda koji se prate bile zanemarive ili su cijene ostale na razini prethodnog mjeseca, dok su u odnosu na isto razdoblje lani bile više za većinu proizvoda, a značajno više bile su za sireve gouda i edam, za 5,2 odnosno 15,1 posto te maslac 250 g, za 10,7 posto.

Prikupljeno 2,3 posto više mlijeka nego lani

TISUP izvještava kako je u isporuci otkupljivačima u kolovozu sudjelovalo 2.492 isporučitelja, a isporučena količina kravljeg mlijeka iznosila je 30.853.384 kilograma. Ona je u odnosu na srpanj bila neznatno viša (0,19 posto), a u odnosu na isti mjesec prošle godine bila je viša za 2,3 posto.

Ističu kako se prema procjeni u isporuci za rujan očekuje 29.232.057 kilograma.

U kolovozu je, dodaju, u odnosu na srpanj, povećana proizvodnja mlijeka za piće (za 12,4 posto), a smanjena proizvodnja fermentiranih proizvoda (za 7 posto), kravljeg sira (za 6,7), vrhnja (za 5,9 ) i maslaca (za 1 posto). U odnosu na lani, povećana je proizvodnja fermentiranih proizvoda (za 0,9), maslaca (za 32,9), a smanjena je proizvodnja vrhnja (za 2,7), kravljeg sira (za 8,3) i mlijeka za piće (3,2 posto).

Povećan deficit za 16 posto

Poručuju kako je u udio vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda činio 3 posto ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda, dok je u istom razdoblju udio vrijednosti uvoza činio 7,1 posto.

Stočarstvo ni na nebu ni na zemlji - kako i s čim dalje?

"Ukupan uvoz tih proizvoda tog je mjeseca iznosio 261.405.645 eura odnosno 191.597 tona, dok je izvoz iznosio 64.356.025 eura odnosno 38.699 tona", pišu. Deficit u spomenutom razdoblju iznosi 197.049.620 eura što je povećanje za 16 posto u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.

Najznačajniji izvozni proizvodi na razini vrijednosti razmjene su sirevi i skuta s ostvarenim udjelom od 37 posto, a to su mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostalo udjelom od 28 posto te mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeno s udjelom od 22 posto.

U uvozu najznačajniji udio od 50 posto ostvarili su sirevi i skuta, te mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeno od 31 posto.

"U mljekarskom sektoru je u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine došlo do vrijednosnog povećanja uvoza od 13,4 i vrijednosnog povećanja izvoza od 6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 24,6 posto", zaključili su.