Pretraga tekstova
Može li osnivanje linijske proizvođačke organizacije zaustaviti pad svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, teško je reći. Ali preživjelim farmerima može bar malo pomoći i zato valja pokušati. No, ipak je na potezu Ministarstvo i Vlada.
Hrvatsko svinjogojstvo se hvata za slamke spasa. Sada je to pokušaj udruživanja u linijske proizvođačke organizacije. Što će na kraju biti vidjet ćemo, ali svaki pokušaj za popravak stanja je dobar.
Prisustvovali smo u HGK, županjskoj komori Osijek, sastanku kome je i tema i bila pridruživanje svinjogojske proizvodnje Osječko-baranjske županije linijskoj proizvođačkoj organizaciji. Nažalost, jako je malo i svinjogojaca bilo prisutno.
I Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede te predstavnici Ureda za gospodarstvo Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, Poljoprivredne savjetodavne službe, Hrvatske poljoprivredne agencije, sjeli su u osječkoj komori pokušali shvatiti da je doista to udruživanje dobar pokušaj.
I doista, nakon što nam je Dario Periškić, poznati svinjogojac s istoka Hrvatske pojasnio što nam to donosi, zaključak je svakako da se u to treba ići. Sve se to događa u vrijeme kada ova grana stočarstva broji svoje najcrnje dane jer pokriva samo 30% domaćih potreba?
Nažalost od 250 tisuća svinja od prije 10 godina, pali smo na mizernih 80 tisuća. A i za ono razdoblje od prije desetak godina ne možemo reći da je bilo neko sjajno. Tada smo mislili da ne može biti gore. Ali broj okupljenih svinjogojaca i sudionika sve govori. Nekada bi svečana dvorana osječke HGK bila premala kada bi se upriličio ovakav jedan sastanak. No, i ovaj mali broj okupljenih svinjogojaca, ili bolje da kažemo ljudi vezanih za svinjogojstvo jasno je dao do znanja kako proizvođači svinja žele aktivno sudjelovati u kreiranju poljoprivredne politike i rješevanju problema, ali i da je nužna pomoć države.
Majdaku su dali do znanja da im je nužna pomoć resornog ministarstva, što je u svom izlaganju rekao i Ernest Nad iz Hrvatske gospodarske komore, županijske komore u Osijeku govoreći da je već davno uključen veliki alarm i svinjogojsku proizvodnju treba zaštititi. Ona je, kako je rekao s govornice u HGK, nekad činila gotovo 15% ukupne poljoprivredne proizvodnje Hrvatske, odnosno 36% stočarske proizvodnje.
Pomoćnik ministra Tugomir Majdak obavijestio je svinjogojce i sudionike sastanka da su pripremne radnje za iduću godinu započele i da će se mijenjati Program ruralnog razvoja. Kalkulacije se rade za svaki vid stočarske proizvodnje pa tako i svinjogojstvo, kaže Majdak. Domaći proizvođači mogu i znaju proizvesti, no ne po cijenama po kojima se uvozna svinjetina prodaje u hrvatskim trgovačkim centrima, ponovio je Perkišić te kao jedan od najvećih problema naveo uvoz jeftinog svinjskog mesa i doslovce detektirao pravi problem. Dodao je i kako europski proizvođači imaju skrivene potpore koje našima nisu dostupne, a tu je ipak najvažnija dobra volja ljudi koji vode hrvatsku poljoprivredu.
Kazao je i kako je manjkav i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čije su promjene također najavljene. On bi stočarima trebao osigurati dovoljno zemlje za proizvodnju stočne hrane po povoljnim cijenama, kazao je Periškić koji je i predsjednik proizvođačke organizacije u osnutku. A tih organizacija je doista malo. Za sada ih je, kako je pojasnio Majdak, samo šest preživjelo. Tri u govedarskoj, i tri u biljnim proizvodnjama. Ima nekih pokušaja osnivanja, ali za sada je sve to na toj brojci šest. A treba istaknuti da Europska unija i financijski potiče osnivanje takvih organizacija.
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
sve dok nam se nudi udruživanje kao rješenje problema on se neće rješit