Sve veći uzgoj purica

Iako je prodaja purana, kao i drugih mesnih proizvoda na tržnicama sve slabija jer se većina potrošača okrenula velikim trgovačkim centrima, domaća purica sve se više uzgaja. Interes postoji jer je pureće meso, zbog velike dijetetske vrijednosti, najveće kakvoće u kategoriji peradarskog mesa. Ima vrlo nizak udio kolesterola i masti, a ujedno visok udio bjelančevina. Nekad se samo u Hrvatskom zagorju, koji ima robnu marku »Puran zagorskih brega«, godišnje uzgajalo i od 25.000, pa i 30.000 purica i purana, a danas je ta proizvodnja pala na oko 6000 komada. Zagorski puran ušao je u postupak zaštite autohtonih domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kojih zasad ima devet.

Kvalitetu domaćeg purana prepoznali su i neki trgovački lanci koji ga nude na svojim policama. No, proizvođači se žale da preuzetu robu trgovci, pritisnuti krizom, nastoje platiti kompenzacijom. Proizvodnju purećeg mesa potiču Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. No, pure se sve više uzgajaju i na području Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije. Računica proizvođača pokazuje da je purice lakše i isplativije uzgajati nego odojke koji su skuplji od uvoznih.

No, čini se da bi mali proizvođači koji teško pronalaze tržište mogli pronaći tržište s malim serijama proizvoda, iz ekstenzivnog uzgoja, koji je u skladu s održivim razvojem prema načelima organske poljoprivrede. Potrošači koji traže ekološki uzgojenog purana spremni su platiti i višu cijenu za kvalitetu.

Prošle godine Vindija je otvorila novu farmu purana pokraj Vinice. Na površini većoj od 65.000 četvornih metara podignuto je 13 moderno opremljenih peradarnika kapaciteta 13.000 purana godišnje. Taj novi Vindijin gospodarski poduhvat omogućio je proizvodnju više od 1,8 milijuna kilograma purana žive vage.

Vlada je pomogla s 25 milijuna kuna za razvoj peradarstva, a donijela je i Operativni program za razvoj peradarstva s kreditiranjem 50 posto nepovratnih sredstava uz minimalne kamate. Inače, prošlogodišnjim otvorenjem farme purana obilježena je peta obljetnica proizvodnje i prerade purećeg mesa koju je Vindija počela u Slavonskom Brodu. Ondje je na 70.000 četvornih metara u gradnju i opremanje prije šest godina uloženo više od 20 milijuna eura.
Kako su svi proizvodni kapaciteti bili potpuno iskorišteni, Vindija je ušla u novu investiciju na viničkom području.

Veliki posao s puretinom na domaćem tržištu, osim Vindije, radi i Pipo Čakovec koji posluje u okviru slovenske Perutnine Ptuj. Perutnina je nedavno u Zagrebu otvorila novi distributivni centar za distribuciju široke palete proizvoda od puretine širom regije.

Autor: Marinko Petković