Sve o proizvodnji proteinskog stočnog graška - sjetva je već krenula

U proizvodnji stočne hrane proteinska komponenta ima vrlo bitnu ulogu. Zato, stočni proteinski grašak sve više dobija na značaju. Važan je izvor probavljivih proteina u zrnu, sa sadržajem od 25 do 27 posto proteina i 7 posto lizina koji su od izuzetnog značaja u proizvodnji stočne hrane. Tehnologija uzgoja i vrijeme sazrijevanja omogućuje da žetva ove biljke bude u periodu neposredno prije ili odmah poslije ječma, te nema velike opasnosti od visokih temperatura i suše kojih ima u istim fenofazama razvoja soje.

"Zrno stočnog graška u mješavini prekrupe žitarica vrlo je kvalitetna stočna hrana. Može se koristiti u ispaši i hranidbi na zeleno. Košnju za hranidbu na zeleno treba obaviti u periodu od početka cvjetanja, do početka formiranja mahuna. Može se koristiti i za proizvodnju silaže, najbolje u mješavini s pet do 10 posto žitarica", kaže stručnjak za ratarstvo, Miljan Milojić za Agroklub i dodaje da je za njegovu primjenu za silažu, najbolje koristiti onaj u fenofazi mliječno-voštane zrelosti.

Sijati gdje bilo, samo ne u monokulturi

Stočni grašak je leguminozna biljka koja zahvaljujući simbiozi s bakterijom Rhizobium leguminozarum var. Vicia, veže atmosferski dušik i na taj način poboljšava rezerve dušika u tlu. Stoga je vrlo dobra pretkultura svim ratarskim i povrtlarskim vrstama, osim leguminozama. Kao biljka velikog habitusa i biomase, sa sposobnostima vezivanja dušika, ima prednost u korištenju kao zelena gnojidba, s ciljem poboljšanja fizičkih i kemijskih osobina zemljišta.

"Ne podnosi sjetvu u monokulturi. Najbolji predusjevi su strnine i okopavine. Ova vrsta jednogodišnje krmne kulture uspijeva na brdskim i ravničarskim terenima, na težim ili lakšim tipovima tla blago kisele do neutralne reakcije."

Kada je u pitanju osnovna obrada, Milojić savjetuje da se ona treba obaviti u jesensko - zimskom periodu na 25-30cm dubine. Predsjetvena priprema treba osigurati kvalitetnu što ravniju mrvičastu strukturu zemljišta zbog kvalitetne sjetve i kasnije žetve.

Osnovna gnojidba se treba obaviti u jesen pod osnovnu obradu, ovisno o agrokemijskoj analizi tla i sadržaju najbitnijih makroelemenata. Preporuka je da se ovisno od potreba biljke i plodnosti tla primijeni oko 60-70 kg/ha fosfora, 80-100kg/ha kalija i 50-60kg/ha dušika. Najefikasnije je da se fosfor i kalij zaoru u jesen, a dušik unese pod predsjetvenu pripremu zemljišta.

I pored činjenice da je vrsta iz grupe leguminoza te može vezati atmosferski dušik, na samom početku vegetacije potrebno je unijeti određenu količinu dušika kako usjev ne bi zaostao u rastu.

Sjetva do kraja ožujka

Sjetva se može obaviti žitnim sijačicama na međuredni razmak od 12,5-15cm. Jari stočni grašak sije se od početka pa do kraja ožujka. Često se u spomenutom periodu jave suše i posijani usjev teško i neujednačeno niče.

"Stoga nemamo kvalitetne usjeve i kvalitetan sklop biljaka, što je glavni razlog niskih prinosa. Zbog usporenog i produženog nicanja u presudnim fenofazama razvoja, biljke pod utjecajem suše stagniraju u rastu i razvitku, smanjuju svoju produkciju biomase i na kraju i sam prinos", ističe naš sugovornik i dodaje da je svako kašnjenje u sjetvi praćeno manjim prinosima zrna kod zrnastih sorti i proizvodnji za zrno, kao i nižim biljakama te prinosima biomase što je važno u proizvodnji stočnog graška kao sirovine za sjenažu ili silažu u kombinaciji sa nekom raži ili zobi.

Norma sjetve ovisi o načinu iskorištavanja, apsolutnoj težini i krupnoći zrna, vremenu sjetve i toga da li se sije u čistom ili združenom usjevu s raži ili zobi. Za potrebe košnje preporuka je gušća sjetva u kombinaciji sa strninama 100-120kg/ha s oko 15-20kg/ha ječma ili 20-30kg/ha zobi. U čistoj kulturi sjetvu stočnog graška obaviti s 200 kg/ha sjemena, za proizvodnju za zrno ovisno od krupnoće zrna.

Borba protiv korova?

Najčešće se odlično izbori protiv korova, ali je određena zaštita protiv njih i graškovog žiška ipak potrebna. Protiv širokolisnih i uskolisnih korova može se tretirati herbicidima koji se primjenjuju u tijeku vegetacije od fenofaze dva do tri lista pa do pojave cvjetnih pupoljaka.

"Tretiranje protiv graškovog žiška treba provesti u fenofazi precvjetavanja i u fenofazi početka formiranja mahuna."

Žetva počinje kada je 75 posto usjeva sazrelo. Prilikom vršenja potrebno je smanjiti broj obrtaja na 500-550, povećati zazor između bubnja i podbubnja i podesiti jačinu vjetrova. Sve u cilju smanjenog loma zrna i kvalitetne vršidbe.

Stočni grašak i tritikale: Na vrijeme planirati pripremu hrane za stoku

Oplemenjivački rad na ovoj kulturi doprineo je stvaranju sorti s jako izraženim viticama kojim biljka dobro drži jedna za drugu i tako u čistoj kulturi dobro bori protiv polijeganja. Kvalitetan i stručan rad na selekciji i oplemenjivanju, doprinio je i stvaranju sorti koje daju odlične i vrlo kvalitetne prinose.

"Na tržištu sjemenske proizvodnje su sve zastupljenije sorte dobre tolerancije na sjetvu bez potpornog usjeva, krupnog i kvalitetnog zrna, visokog prinosa", kaže Milojić.