Pretraga tekstova
Klimatske promjene ne utječu samo na ratare. Zbog visokih temperatura sve je evidentniji porast životinjskih bolesti.
Globalno zagrijavanje dovelo je do porasta i nekih bolesti koje se prije toga dugo vremena nisu javljaje, a što uvelike utječe negativno na životinje. Upozoravaju na to iz europske prehrambene industrije, a prenosi EurActiv. Klimatske promjene dakle pogađaju i životinje, a ne samo biljne vrste, a upravo njima zdravlje postaje sve više narušeno.
Globalne temperature u porastu dovele su do pojave novih i povratka starih bolesti, sudeći prema izvještaju i IFAH Europe, proizvođača životinjskih lijekova i ostalih zdravstvenih proizvoda.
Bolesti se prenose putem vektora, grinja, komaraca, muha, parazita, bakterija i virusa. Zbog topije klime, vektri ovih bolesti putuju sjevernije i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za zdravlje životinja u EU, govore iz ove organizacije.Često takve bolesti ne poznaju granice među zemljama, kao što je bio slučaj sa Schmallenberg virusom.
Schmallenberg virus uzrokuje deformacije kod fetusa krava, koza i ovaca, kao i smanjenje proizvodnje mlijeka. Virus je dobio ime po njemačkom gradiću Schmallenbergu gdje se pojavio 2011.
Do sada je pronađen u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i Nizozemskoj, a pretpostavlja se da je došao iz Afrike. Rusija je od početka veljače 2012. zabranila uvoz njemačkog mesa u svoju zemlju, a inificiranih krda u Europi je tada bilo 3.444.
Slično, pojavila se tako i bolest plavog jezika. Prenose ju krpelji i obadi te neki komarci, najviše su pogođene ovce, kao i ostali kopitari. Bolest je pogodila obalus jeverne Europe 2006., brzo se proširila i i dovela do trgovinskih barijera između zemalja.
Prema vodećim organizacijama u proizvodnji lijekova u Europ, postoji prijeka potreba za uvođenjem novih tehnologija kako bi se prilagodili novim izazovima. 2008., bolest plavog jezika zahvatila je najmanje 45.000 životinja diljem EU. Do 2009., ovaj broj je pao na 1.118, a u 2011. na samo 39. Postignuto je to cijepljenjem i ostalim preventivnim i kontrolnim mjerama. Te mjere je pozdravila i Europska komisija.
Foto: pixabay.com
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?