Pretraga tekstova
Gledajući iz točke iskorištavanja prirodnih resursa, hranidbe i potrebe za adekvatnim objektima onda sigurno kada se crta podvuče, sustav uzgoja "krava-tele" postaje najisplativiji oblik proizvodnje.
Što proizvoditi, koju pasminu goveda nabaviti, je li isplativo proizvoditi mlijeko, baviti se preradom, ili toviti junad, ne samo da su pitanja koja se javljaju kod "početnika" već i stalnih dugogodišnjih farmera. Natjerani borbom na tržištu i otkupnim cijenama koje ne prate odgovarajući poticaji na stalno razmišljanje i neizvjesnost što je to najisplativije u govedarskoj proizvodnji. Gledajući iz točke iskorištavanja prirodnih resursa, hranidbe i potrebe za adekvatnim objektima onda sigurno kada se crta podvuče, sistem uzgoja krava-tele postaje najisplativiji oblik proizvodnje. Ipak ne tako zastupljen i popularan u govedarstvu naročito kod manjih farmi i OPG-ova, ipak pruža niz benefita koji mogu prevagnuti u farmerskim dilemama čime se baviti i što proizvoditi.
Za mlade farmere, ili one koji tek ulaze u govedarstvo, sistem uzgoja "krava-tele" je donekle i nepoznat. Što je ustvari uzgoj "krava-tele"? Osnovni proizvod ovakvog sistema uzgoja je tele, spremno za daljnji uzgoj i tov. S vrlo malim potrebama za osnovnim objektom, opremom i iskorištavanjem prirodnih resursa konstantne ispaše na pašnjacima sve dok to vremenske prilike dozvoljavaju itekako smanjuju potrebu za kupovinom stočne hrane, što u konačnici povećava ekonomičnost.
Tele je glavni proizvod, ali se ne zanemaruje proizvodnja mlijeka kod krava (cca: 1.400 litara u prosjeku) što je ključni faktor za odgoj zdravog vitalnog teleta, kao osnovna hrana do 6-7 mjeseci starosti do kada ostaje uz kravu. Karakteristika ovog uzgoja je veći broj krava 80 do 100, što je i optimalno uz osigurane zemljišne resurse za proizvodnju krme i silaže.
Smatra se da bi uz ovaj broj krava bilo idealno koristiti oko 100 hektara prirodnih ili zasijanih pašnjaka. Ono na što farmer mora obratiti posebnu pozornost jesu faze proizvodnje koje ovise od laktacijskih faza krava. Nakon odbića teleta obrok kravama se smanjuje uz ograničenu količinu sijena i silaže ako je u pitanju zimski period. Najpogodnije za ovaj vid uzgoja su mesne pasmine goveda ili križanci pasmina Hereford, Šarole, Angus. Boravak vani na slobodnoj ispaši utječe i na bolju kondiciju i zdravstveno stanje krava, a naročito teladi koja se dalje koriste za tov.
Jedna od osnovnih prednosti u uzgoju sistema "krava-tele" jesu vrlo mala ulaganja u stajski objekt i ostalu infrastrukturu, uz vrlo ograničenu upotrebu opreme i sustave kao što je to slučaj u klasičnom mljekarstvu. Sasvim dovoljne su i nadstrešnice u ljetnim mjesecima dok u zimskom periodu je dovoljan objekt - štala sa sistemom duboke stelje s boksom za kravu i tele.
Neusporedivo su manji izdatci za hranu jer se koristi kabasta hrana, slama i ispaša. Potrebe za radnom snagom su manje i različitom mehanizacijom, zbog većeg perioda tijekom godine boravka na ispaši, te je smanjena i potreba za stalnim čišćenjem i dezinficijensima. Zbog vrlo čestog tzv. prirodnog teljenja koje krave same obavljaju smanjeni su i veterinarski troškovi. Po definicijama i stvarnim umanjenim potrebama krava i teladi u ovakvom sustavu uzgoja ovaj tip proizvodnje i je najisplativiji, da bi zaista on i bio u praksi farmer se mora pridržavati svih uputa i pravila ove proizvodnje, koja ipak i nije toliko manje zahtjevna u odnosu na klasičan tov, zbog višemjesečnog boravka krava i teladi na ispaši.
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
samir velic
prije 8 godina
Pokušajmo ,zajedničkim snagama na relaciji " Stručnost i poduzetništvo " Odraditi jedan vid stručnog usavršavanja i uvođenja novih stvari u svijet dalekosežnog i profitabilnog poslovanja.Ljudi dosta stoje na mjestu i nepromišljeno lako odustaju i zatvaraju vrata biznisa.Razumijem ih! Ali uz jedno ovakvo podsticanje na rad ,mislim da bih se odrazilo na svijet poslovanja.Sve nas muči isti problem.Repromaterijal .Tržišna cijena.Svi komentari ,dobro su došli,tko god želi neka se oglasi.Nije važno iz koje zemlje dolazi.
samir velic
prije 8 godina
Jedno stručno predavanje na ovu temu,kod poduzetnika na USK nebi bilo na odmet.Rado bih prisustvovao .
Vitek
prije 8 godina
Postovani gospodine daleko smo mi u RH od iplative proizvodnje u sustavu kraba tele. Da je to isplativo povecavao bi se broj mesnih goveda a prema svim pokazateljima on pada. To je zato jer taj posao u RH nije isplativ. Ministarstvo poljoprivrede ne potice sustav uzgoja tekadi u sustavu krava tele a to se najbolje vidi u tome sta u novim pravilniku o dobrobiti zivotinja nema sustava krava tele. To rade enuzijasti koji ne gledaju koliko su na kraju godine zaradili vec gubitak u oroizvodnji saniraju iz nekog drugog izvora. Sam sam uzgajivac vec preko deset godina i odgovorno tvrdim ako poljoprivrednik nema 3 hektara na jedno UG nemoze se pokriti godisnje troskove. A kad se jos tu uzme u obzir kontrola i nacin koristenja pasnjaka koji provodi Agencija za placanje koja ima "vrlo zanimljiv" nacin k9ntrole i cijene teladi u zemljama okruzenja gdjr smo nekonkuretni gotovo euro po kilogramu nevidim ni boljitak u skoroj perspektivi a dugorocno smo inonako svi mrtvi. Zato je moja preporuka novim poljoprivredicima koji su zainteresirani za ulazak u sektor " BOLJE KUPITE DVA APARTMANA NA JADRANU I UZIVAJTE"