Suhostaj kao trening: "Visoko produktivna mliječna krava je kao vrhunski sportaš"

Period suhostaja kod krava često se promatra kao vrijeme "pauze". Međutim, upravo tada postavljaju se temelji za zdravlje, reprodukciju i proizvodne rezultate u narednoj laktaciji. Ako se ovaj period zanemari, posljedice se mogu osjetiti ne samo kod krave nakon telenja, nego i kod njenog potomstva.

O značaju pravilnog upravljanja suhostajem govorio je Pero Gnjidić, specijalist za govedarstvo - proizvodnju mlijeka u tvrtki Sano, tokom predavanja na 11. Savjetovanju i sajmu mljekara Republike Srpske. Prema njegovim riječima, ovaj period treba iskoristiti za pripremu krave za novu proizvodnu fazu, no na farmama se ponekad nedovoljno ozbiljno shvaća.

"Suhostaj je nešto što ponekad podcjenjujemo, zato što tada nema proizvodnje mlijeka pa neki misle da ne treba onda nešto previše pažnje obraćati na životinje u toj fazi, ali trebalo bi malo drugačije razmišljati", naveo je Gnjidić na početku svog obraćanja okupljenim proizvođačima.

Period bez mlijeka, ali ne i bez značaja

Razdoblje od zasušenja do narednog telenja, kada krava ne proizvodi mlijeko, traje u prosjeku oko 60 dana, približno dva mjeseca. Tada životinja treba ući u fazu odmora i pripreme za narednu laktaciju. Ključna stvar je da u to razdoblje uđu s adekvatnom kondicijom, a dobra pretpostavka za to je da na vrijeme ostane steona i da na vrijeme dolazi u period zasušenja.

"Prva i osnovna stvar je da zasušiti smijemo samo kravu koja ima zdravo vime", rekao je ovaj stručnjak pojasnivši da je cilj u ovom periodu očuvati zdravlje vimena.

Gnjidić je posebno naglasio da suhostaj nije period neaktivnosti, već vrijeme kada se organizam životinje priprema za naredne proizvodne napore.

"Visoko produktivna mliječna krava je kao vrhunski sportaš. I jedino razdoblje u kojem ona ima mogućnost treniranja je upravo razdoblje suhostaja. Ako smo to propustili, propustili smo trening koji je bio potreban za njen vrhunski nastup", slikovito je pojasnio.

Način upravljanja suhostajem ima direktan utjecaj na zdravlje krave, ali i kvalitet kolosturuma koji će tele dobiti nakon telenja, a koji mora biti higijenski ispravan jer predstavlja prvu i najvažniju hranu. Osim toga, u ovom periodu preporučuje se i obrada papaka kako bi životinja sa zdravim papcima ušla u laktaciju i kao takva mogla normalno kretati se i hraniti.

Kondicija i komfor

Njihova kondicija se, istaknuo je Gnjidić, tijekom ovog razdoblja ne bi trebala previše mijenjati. To je ono što farmer treba postići i osigurati adekvatnom strategijom. Naravno, napomenuo je, obrok kao i u svakoj drugoj fazi, mora biti izbalansiran, a pored toga, životinjama treba osigurati i komfor, jer krave u suhostaju trebaju odmarati duže.

Više odmora, više mlijeka: Koja je uloga udobnosti ležišta za krave?

"Potrebno je osigurati adekvatan prostor, gdje će imati suho ležište i dovoljno prostora. Ako je moguće u periodu ljetnih vrućina da imaju adekvatno hlađenje, kako bismo izbjegli toplinski stres", naveo je dodavši da su negativne implikacije toplinskog stresa višestruke.

Ne samo da imaju negativan učinak na proizvodnju tih krava u sljedećoj lokaciji, nego isto tako ima negativan učinak na proizvodnju njihovih kćeri koje su bile u maternici majke za vrijeme toplinskog stresa.

"Taj negativni efekt se proteže i na drugu generaciju, znači i na njihove unuke. Znači, ako je krava bila izložena tom procesu u vrijeme suhostaja, to ima transgeneracijski efekat. Za sada je dokazano na dvije generacije", naveo je Gnjidić.

Hranidba u suhostaju

Hranidba krava u suhostaju mora biti planirana i prilagođena uslovima svake farme. Ne postoji univerzalni model, jer strategija ovisi od veličine farme, organizacije proizvodnje i raspoloživih krmiva. Ipak, osnovni principi obroka su jasni. "On uvijek sadrži nižu koncentraciju energije nego što je to kod krava u laktaciji. U pravilu sadrži veću količinu vlakana i nije svejedno u kakvom obliku se ona nalaze u obroku. Potrebe za proteinima u tom periodu su niže, ali moramo ih zadovoljiti. Ne smijemo ih podcijeniti, moramo ih dati dovoljno", napomenuo je.

Osim o oporavku krave i pripremi za laktaciju, farmer mora razmišljati i o teletu koje se razvija u njoj, jer u razdoblju suhostaja, u zadnjih dva mjeseca, kako je istaknuo, tele dobije otprilike pola svoje težine koje ima na porodu.

"Otprilike 50% rasta teleta se događa u vrijeme suhostaja", rekao je ovaj stručnjak dodajući da treba voditi računa i o mineralima u obroku, kojih mora biti dovoljno, ali nekih ne previše, jer uzrokuju probleme, poput kalija. I naravno, krava u ovom periodu treba dobiti dovoljne doze vitamina, kako zbog svog, tako i zbog zdravlja teleta koje se u njoj razvija.

Kad je riječ o vlaknima, naveo je kako se vrlo često koristi slama, napominjući da je vrlo važno u kakvom je ona obliku, kakav je njen kvalitet, kako je isjeckana, jer o tome ovisi kakva će biti konzumacija, mogućnost selektiranja obroka i koliko će zapravo dobro ta hranidba funkcionirati.

Higijena hrane presudna za zdravlje

Jedan od važnih segmenata menadžmenta suhostaja je i kvaliteta hrane. Loše skladištena ili kontaminirana krmiva mogu izazvati ozbiljne probleme u probavi i zdravlju životinja. Poseban problem predstavljaju plijesni i mikroorganizmi koji mogu narušiti ravnotežu mikroorganizama u buragu koji služe kao prva stopenica u preradi hrane odnosno u procesu razgradnje hranjviih tvari.

"Ako hranom unosimo i neke druge mikroorganizme, remetimo tu ravnotežu, efikasnost probave i jednostavno smanjujemo koncentraciju onih nama poželjnih mikroorganizama u korist ovih nepoželjnih", pojasnio je, dodajući da takvi poremećaji mogu dovesti do slabije fermentacije u buragu, smanjene probavljivosti hrane, pada imuniteta i većeg rizika od zdravstvenih problema.

"Pogotovo ako su tu i neke bakterije, iz zemlje, često u travnoj silaži, one mogu napraviti dar-mar. U zemlji imamo koješta, što može napraviti veliku štetu u buragu."

Gnjidić je posebno naglasio važnost pravilne proizvodnje i fermentacije silaže, jer ona čini značajan dio obroka. Cilj je proizvesti kvalitetne silaže primjenjujući adekvatnu tehnologiju siliranja i ne preskakati korištenje dodataka.

Voda također mora biti higijensko ispravna. Kvaliteta vode za piće životinje bi trebala biti jednaka kvaliteti vode za piće ljudi.

Kako procijeniti uspješnost?

Uspješnost menadžmenta suhostaja može se procijeniti kroz više pokazatelja, poput učestalosti bolesti u periodu oko telenja, pojave mastitisa, konzumacije hrane nakon telenja i početka proizvodnje mlijeka.

"S optimalnim konceptom suhostaja možemo značajno poboljšati zdravlje životinja, njihovu proizvodnu spremnost, dugovječnost, a jedan od preduvjeta je visoka kvaliteta i sveobuhvatna analiza komponenti obroka kao podloga za precizno oblikovanje obroka i naravno ne smijemo zaboraviti komfor", zaključio je Gnjidić na predavanju.