Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suha stelja
  • 22.03.2026. 07:30
  • Virovitičko-podravska , Sopje

Suha stelja u svinjogojstvu je ključ zdravih papaka i bolje dobrobiti životinja

Na farmi svinjogojca Damira Rastije koristi se isključivo slama ozime pšenice. S nama je podijelio svoja iskustva o tome kakvu koristi, koliko često ju mijenja i kako ju čuva

Suha stelja u svinjogojstvu je ključ zdravih papaka i bolje dobrobiti životinja
Foto: Mislav Liović

Na farmi svinjogojca Damira Rastije suha stelja je neizostavan dio svakodnevnog rada jer osigurava higijenu i dobrobit životinja.

Rastija ističe kako je posebno važna za zdravlje papaka svinja, a osobito krmača. Budući da na farmi nemaju odvodne kanale ni rešetkaste podove, stelja ima dodatnu funkciju.

"Suha stelja je u takvim uvjetima rada neminovna. Osim što štiti papke, ona ujedno skuplja mokraću i fekalije jer nemamo rešetkaste podove", objašnjava.

Koriste slamu ozime pšenice

Na njegovoj farmi se koristi isključivo slama ozime pšenice. Nakon žetve najpogodnije je, objašnjava, da jednom nakisne jer se tada lakše balira.

U početku su koristili male, četvrtaste, no zbog lakšeg rukovanja i nedostatka radne snage posljednjih su godina prešli na rolo bale.

"U jednoj ima otprilike 13 do 14 malih četvrtastih bala, što nam znatno olakšava transport i rad", kaže ovaj svinjogojac dodavši da se stelja na farmi mijenja svakodnevno, prvenstveno zbog higijene i biosigurnosnih uvjeta.

Prije nego što se nova postavi, boks se temeljito očisti. Slama se zatim rasporedi po prostoru u kojem borave svinje.

Važno je i kako se slama skladišti. Ovaj mladi poljoprivrednik naglašava da mora biti zaštićena od vlage, ali istovremeno imati dovoljno zraka. "Bitno je da nema miris po truleži. Držimo je na paletama kako bi zrak mogao cirkulirati odozdo i sa strane, a mora biti i pokrivena da ne kisne", ističe.

Po ponašanju svinja vidi se kvaliteta uvjeta

Dobra stelja utječe i na ponašanje životinja. Prema riječima ovog svinjogojca, svinje jasno pokazuju kada im uvjeti odgovaraju.

Miris
Rastija ističe da je važno da slama nema miris po truleži

Krmače, primjerice, prije prašenja instinktivno skupljaju slamu i podmeću je pod sebe kako bi pripremile mjesto za prasenje. "To je jedan od znakova da će uskoro krenuti ovaj proces", kaže.

Kod prasadi i tovljenika ona ima i dodatnu ulogu jer potiče prirodno ponašanje životinja. U njoj često ostanu sitni žetveni ostaci pa se svinje s njima igraju. "Kad se prostre slama, one se s tim zabavljaju i igraju što čak može spriječiti kanibalizam među njima", dodaje.

Količina slame ovisi i o uvjetima u ratarstvu. Ako je žito polegnuto, ima je manje i teže ju je kvalitetno prikupiti. Sličan problem može se pojaviti i kod korištenja regulatora rasta, jer tada biljka ne razvije maksimalnu visinu pa je i količina žetvenih ostataka manja. "U takvim godinama ju moramo kupovati kako bismo imali dovoljno za cijelu godinu", otkriva nam.

Koliko će se stelje potrošiti ovisi o broju svinja i proizvodnoj fazi, no na ovoj farmi okvirna je potrošnja poznata. "Jedna rolo bala nam je dovoljna za otprilike tjedan dana, ali sve ovisi o tome koliko svinja imamo u tom trenutku", zaključio je naš sugovornik.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.


Fotoprilog


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.


Partner

iSavjeti

31000 Osijek, Hrvatska

Izdvojen oglas

KLUB

#ruralFoto #proizvodnja
Najstariji seoski obrt
​Pčela u punom radnom zanosu na cvijetu lavande, simbolizira prirodnu proizvodnju koja je temelj tradicionalnog pčelarstva.