• Goran Jančo
  • 29.11.2015. 13:40

Sudbina naših tovljenika pogodit će i ratare

Koliko god ponuda tovljenika bila mala ove godine, potražnja za njima je još 10 puta manja. Zbog toga nije ugrožena samo prodaja svinja, nego cijeli lanac u kojega su uključeni i drugi proizvođači, poput ratara.

Foto: FreeImages
  • 702
  • 99
  • 0

"Koliko god ponuda tovljenika bila mala ove godine, potražnja za njima je još 10 puta manja", kaže Goran Jančo, proizvođač svinja iz Punitovaca u Slaovoniji i predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije.

Takvo stanje na tržištu, ne zna bi li pripisao lošijoj kupovnoj moći stanovnika, izumiranju tradicionalnih običaja vezanih uz svinjokolju ili mlađim generacijama kojima je jednostavnije u trgovini kupiti konfekcionirano meso i od toga si napraviti suhomesnate proizvode.

Uvozno meso nitko ne kontrolira

"Tu dolazimo do idućeg koraka - konfekcija. Bombardiraju nas s uvoznim mesom koje nitko od naših veterinarskih službi ne kontrolira. Ne kažem da jedemo nekontrolirano meso, nego samo ono koje naše službe nemaju pod kontrolom, jer tko je od naših veterinarskih inspektora bio u Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, na njihovim farmama i uvjetovao da su one ograđene, što te svinje jedu. To su stvari na koje kao država ne možemo utjecati", objašnjava ovaj po struci veterinar.

Goran Jančo, proizvođač svinja i predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije o svinjokolji, uvoznom mesu.

Jeftinija konfekcionirana svinjetina na tržištu namijenjena je dijelu kupaca slabije kupovne moći, tumači on, i odgovara. Takvi su kupci, dodaje, spremni malo i zažmiriti na kvalitetu.

"Za one koji si mogu priuštiti nešto skuplje, imamo prijedlog. Neka traže meso hrvatskih svinja jer je ono najbolje. U trgovinama postoje markice s oznakama. Pozivam stoga proizvođače, ali i potrošače da se aktivno uključe u projekt označavanja svinjskog mesa i da kupuju ono porijekom s hrvatskih farmi", apelira u tradicionalno vrijeme kolinja Jančo.

Ukidanje subvencije stočarima dovelo do problema

Oznaka hrvatskog mesa, kako dodaje, slabo se ističe u trgovinama. Na nedavnom sastanku doznao je kako taj znak koristi samo PIK Vrbovec i jedna manja tvrtka. "Trgovački lanci jednostavno nisu zainteresirani za tu oznaku jer bi u tom slučaju uvozno meso, odnosno ono njihovih matičnih zemalja (trgovački lanci, osim Konzuma, u vlasništvu su stranaca), stavili u podređeni položaj", objašnjava.

Zbog razlike u cijeni, pita se, kako je je moguće da u jednom trgovačkom lancu vrat s kostima košta 15,99 kuna s PDV-om. "Ako izbijemo PDV, cijena pada na 12 i nešto kuna. Umanjujemo ju još za trgovačku maržu, pa putne troškove i troškove same prodaje toga mesa. Tko je mogao u normalnim okolnostima proizvesti s normalnom hranidbom takvo meso, a da nije subvencionirano?", pita se Jančo.

Ističe, također, kako su hrvatski proizvođači svinjskog mesa izgubili subvenciju te da su time direktno u podređenijem položaju u odnosu na europske svinjogojce.

Ugrožen cijeli lanac proizvodnje

Kupci zbog kupovne moći spremni zažmiriti na kvalitetu!

"Nekonkurentni smo cijeni od 15 ili 17 kuna za kilogram carskog mesa zbog normalne hranidbe s pravim kukuruzom, ječmom i žitaricama s hrvatskih polja, a to sve košta puno više. Svaki naš svinjogojac negdje je morao nabaviti hranu za životinje, a po nju sigurno nije išao u Čile ili Peru, nego ju kupio u svojem okruženju, od kooperanata, ratarskih proizvođača", ističe.

Zbog toga nije ugrožena samo prodaja svinja, nego cijeli lanac u kojega su uključeni i drugi proizvođači, poput ratara. "Na području Osječko-baranjske županije, takvom smo politikom došli do toga da je u funkciji samo jedna klaonica i to ona Ravlićeva. Za usporedbu, koliko je klaonica zatvoreno, kao i radnih mjesta povezanih s preradom mesa. To je cijeli začarani krug jer su se svi bazirali na uvoz mesa", napominje ovaj farmer čiji je OPG ove godine proglašen najboljim u Hrvatskoj.

Kupci domaćih svinja ne moraju biti sumnjičavi zbog trihineloze, zarazne bolesti koja je svoj vrhunac dosegnula tijekom i nakon ratnih godina. Ona se pojavila, objašnjava, jer je dio teritorija bio okupiran te nije bio pod kontrolom.

"Općine i gradovi sada financiraju sustavnu deratizaciju i ona se provodi nekoliko puta godišnje. Prisutnost trihineloze kod svinja je svedena na minimum, a podrazumijeva se i kako ljudi meso obvezno moraju nositi i na trihineloskopski pregled. Nema tu jel nekome vjeruješ ili ne, jednostavno meso s polutke skineš i odneseš u veterinarsku ambulantu", ukazuje Jančo.

Foto: FreeImages


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Svinje Prodaja Potražnja Trgovački lanci Svinjogojstvo Cijena Goran Jančo Osječko-baranjska županija Trihineloza Pregled OPG


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kažu ko je mario taj je davno izorao. Ali ja sam Dario...