• Kastracija
  • 23.09.2021. 14:00

Što će biti s hrvatskim svinjogojstvom ako se zabrani kastracija?

Zabrana koja se najavljuje, u našoj bi zemlji predstavljala udar na ionako već posrnulo svinjogojstvo, a izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s FAZOS-a upozorava da se toj problematici mora posvetiti velika pažnja.

Foto: Depositphotos/Denisfilm
  • 10.561
  • 846
  • 0

Francuski ministar poljoprivrede Julien Denormandie najavio je da će u toj zemlji biti zabranjena kastracija prasadi bez korištenja anestezije od 1. siječnja 2022. godine. Ta država uskoro preuzima i predsjedanje vijećem Europske unije, a ministar je obećao da će se zalagati da se taj zahvat ukine na razini svih država članica. 

U Hrvatskoj se ona provodi na više od 99 posto muške prasadi koja se stavlja u tov, a povezana je s propisima i kriterijima o dobrobiti životinja što znači da je zabranjeno nanositi im bol, patnju i namjerne ozljede te ih izlagati strahu, protivno pravilima struke i dobre stočarske prakse.

Iz tih je razloga kod nas propisano da se ona provodi u prvih sedam dana nakon rođenja, a ako se obavlja nakon toga, potrebno je da ju obavi veterinar uz primjenu anestezije i sredstava za ublažavanje boli produženog djelovanja.

Što s produženim tovom? 

Zabrana koja se najavljuje u našoj bi zemlji predstavljala udar na ionako već posrnulo svinjogojstvo, a kako kaže izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, toj se problematici mora posvetiti velika pažnja. "Pogotovo ako čitav slučaj promatramo u kontekstu usmjeravanja dobrog dijela hrvatskog svinjogojstva prema proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, a za koje je neophodno da se svinje drže u produženom tovu", napomenuo je naš sugovornik.

Dodao je da ne bi trebalo zaboraviti ni autohtone pasmine koje sve više dobivaju na značaju, a koje bi zbog svojih fizioloških i proizvodnih svojstava kao što su kasnozrelost i spori prirast bile izložene višestrukom cijepljenju zbog uvođenja imunokastracije, o čemu ćete više saznati u nastavku.

Profesor Margeta na OPG-u koji se bavi tovom crne slavonske svinje (Foto: Martina Popić)

"Naglasak treba staviti na što raniju kastraciju te na podizanje razine mjera dobrobiti u uzgoju svinja. Tov nekastriranih muških svinja za preradu u tradicionalne proizvode ne bi trebao biti opcija", upozorio je.

Prednosti i nedostaci kastracije

Naime, kastracija prasadi je kirurški zahvat trajnog uklanjanja testisa kod muških jedinki ili jajnika (često zajedno s maternicom) kod ženskih. Ona se u konvencionalnom svinjogojstvu primjenjuje najčešće kod muške prasadi za tov te kod odraslih jedinki koje se izlučuju iz rasploda. 

Njezina je svrha prestanak proizvodnje spolnih hormona iz spolnih žlijezda zbog čega se kod životinja ne može ispoljiti spolni nagon. "Takve su životinje tijekom tova mirnije i ne iskazuju agresivnost, ne postoji opasnost od eventualnog parenja između muških i ženskih jedinki tijekom tova", objašnjava Margeta dodavši da je s ekonomskog stajailšta najznačajnija prednost brži prirast tjelesne mase te izostanak lošeg mirisa u mesu koji se oslobađa termičkom obradom. Osim toga, ovim se zahvatom može spriječiti i razvoj nekih bolesti kao što su rak testisa, prostate i sl.

Međutim, nedostatak je nanošenje fizičke boli prasadi, veći je i obim fizičkog posla na farmi i nepovoljnija konformacija zaklanih trupova utovljenih svinja jer su kastrirane sklonije taloženju masnog tkiva. "Upravo iz tog razloga, muški kastrirani tovljenici redovito su teži od ženskih nekastriranih tovnih svinja, ali imaju i viši postotak masnog tkiva u trupu", pojašnjava Margeta.

Često se krši zakon

Kako napominje, na velikim farmama se ona provodi u prva tri dana nakon prasenja. No, kaže, da je čest primjer u praksi, posebice na manjim farmama i OPG-ovima da se taj zahvat obavlja i nakon sedam dana od prasenja i to bez veterinara, anestezije i sredstava protiv boli. Često je slučaj i da se obavlja kada je prasad stara i nekoliko tjedana, što je u suprotnosti sa zakonskim propisima.

Iskustva iz zemalja Europske unije i Europe su različita, a Margeta kaže da se približno 75 posto muške prasadi u EU kastrira kirurškom metodom. "Ovaj postotak ovisi o državi. Primjerice, ova se metoda u Velikoj Britaniji gotovo i ne provodi, ali se svinje kolju pri nižim završnim težinama i ranijoj dobi, tako da je i slabije intenzivan "nerastovski miris" u mesu", dodaje.

Međutim, pritisak europske javnosti, posebice udruga za zaštitu životinja, doveo je do usvajanja zakonskih akata koji idu u smjeru kirurške, uz obveznu primjenu anestezije ili njezine potpune zabrane u Uniji u vrlo skoro vrijeme. Kada govorimo o Europi, ona je, primjerice, u Norveškoj i Švicarskoj već zabranjena.

Imunokastracijom se nanosi još više boli?

"I dok se nemir i agresivnost svinja kod skupnog držanja u tovu mogu jednim dijelom umanjiti tzv. obogaćivanjem obora kroz primjenu stelje, dodatkom igračaka i sl., ostaje veliki potencijalni problem odbijanja konzumiranja svinjskog mesa nekastriranih svinja od strane potrošača zbog neugodnog mirisa", ističe profesor dodavši da bi to nanijelo veliku ekonomsku štetu mnogim državama i proizvođačima. Stoga su zadnjih godina intenzivirana istraživanja i primjena tzv. imunokastracije svinja.

Kako pojašnjava, pod tim se pojmom podrazumijeva cijepljenje s ciljem imunizacije protiv GnRH hormona koji su zaduženi za regulaciju testikularnih funkcija, čime se postiže učinak na ponašanje nerasta sličan kirurškoj, a ujedno se i u najvećem broju slučajeva sprječava pojava loših mirisa u mesu.

U nekim je zemljama kirurška kastracija već zabranjena (Foto: Martina Popić)

"Ona se provodi tako da se prasad cijepi dva puta; prvi put nakon osam tjedana starosti, a drugi puta najmanje četiri tjedna nakon prvog cijepljenja", napominje rekavši da se klanje svinja obavlja najranije četiri tjedna nakon drugog cijepljenja.

Do problema ne dolazi u konvencionalnom standardnom tovu svinja gdje su dovoljne dvije doze cjepiva. "On nastaje kod tzv. produženog tova do većih završnih težina i veće životne dobi kada se cijepljenje mora provesti tri, četiri ili više puta (svakih 4-6 tjedana). To znači da osim što povećava troškove, neutralizira učinak smanjenja nanošenja boli svinjama budući da se one svaki puta moraju hvatati i fiksirati, najčešće sajlom, čime im se nanosi bol koja je veća nego kod kirurške u prvim danima života", dodaje.

Kupci neće prihvatiti takvo meso?

Međutim, znanost i struka još uvijek nisu zauzeli jasan i jedinstven stav vezano uz (ne)primjenu kastracije prasadi, tako da je to pitanje regulirano nacionalnim propisima.

Veliki upitnik se postavlja i na učinak konzumiranja mesa imunokastriranih svinja na zdravstveni status i promjene u organizmu ljudi. "Još uvijek nije prošlo dovoljno vremena u kojemu bi se na temelju kliničkih ispitivanja moglo sa sigurnošću reći da konzumiranje takvog mesa nema nikakvih posljedica na zdravlje ljudi", smatra Margeta.

Također kaže da treba uzeti u obzir preferencije naših kupaca i njihovo vrlo vjerojatno neprihvaćanje takvog proizvoda. "Stoga se, prilikom eventualnog pisanja budućih propisa vezanih uz kastraciju, zabranu iste i imunokastraciju, o ovoj činjenici itekako treba voditi računa, jer bi posljedice za ukupno hrvatsko svinjogojstvo mogle biti nesagledive", zaključuje.


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Vladimir Margeta Kastracija Prasad Svinje Imunokastracija Svinjogojstvo


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ugrijalo ;)