• Klaster svinjogojaca
  • 08.12.2013. 10:15

Spasiti, što se spasiti da!

Svjesni da od kuknjave i plakanja za "prosutim mlijekom" nema koristi, svinjogojci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, okupljeni oko tamošnje županijske Udruge svinjogojaca, kreću u osnivanje klastera.

  • 833
  • 112
  • 0

Da se Hrvatska nalazi među najvećim uvoznicama svinjetine iz EU, da nam je svinjogojska proizvodnja već godinama na "samrti", a stanje na tom tržištu diktraju veliki uvoznici i lobiji, dok domaći seljaci uredno vozaju prasce na sajam i odmah nazad u svinjce jer ih prodati ne mogu, nije neka tajna. Stanje je nažalost, takvo kakvo je. Greške su počinjene i uzalud je priča o tome tko ih je i kada načinio i zašto.

Svjesni da od kuknjave i plakanja za "prosutim mlijekom" nema koristi, svinjogojci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, okupljeni oko tamošnje županijske Udruge svinjogojaca, kreću u osnivanje klastera s ciljem pronalaska mjesta na tržištu i spašavanja svinjogojstva u toj županiji, u čijim selima ne tako davno gotovo da nije bilo kuće bez svinje, a danas se takva domaćinstva mogu gotovo pa izbrojati na prste.

"Uvidjeli smo da kupci ne znaju za nas, a mi ne znamo za kupce", jednostavno pojašnjava razloge osnivanja klastera predsjednik Udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije Dobromir Čović. Izvoz izvan zemlje ne zanima ih jer, kako navodi, ionako nemaju dovoljno svinja za to, čak i kada bi se htjeli baviti izvozom. Na domaćem tržištu mogli bi se međutim načiniti kvalitetni iskoraci.

"Prvo i osnovno, mi nemamo neke veće količine svinja da bismo ih mogli plasirati izvan Hrvatske i time se ne zamaramo, iako imamo upita iz Mađarske, Slovenije i drugih zemalja. Stoga se ne zanosimo time da proizvedemo na tisuće komada svinja jer to nismo u stanju. Ali, sa ovih 1.200 do 1.500 krmača koliko naši članovi imaju, proizvesti za domaće potrebe do 10.000 svinja ne bi nam bio problem", procjenjuje te pojašnjava kako je važnost udruživanja proizvođača u zajedničkom nastupu na tržištu, kako u osiguranju i nabavci stočne hrane jer je kupnja na veliko jeftinija, tako i u plasmanu svinjskog mesa i prerađevina, ali i pripremi projekata za korištenje EU fondova.

I ono što je vrlo važno, u klaster bi bile uključene sve interesne strane, od uzgajivača svinja i klaoničara do proizvođača kulena, paprike i češnjaka kako bi se stvorio zatvoreni krug, a tržištu ponudilo ne samo sirovo meso, nego i gotove prerađevine poput kulena, kobasica i svinjskih šunki.

Posebno povoljne prilike vukovarsko-srijemski svinjogojci postali su svjesni nakon što je krajem ljeta slavonski kulen-kulin konačno dobio oznaku zemljopisnog podrijetla. A njome je propisano kako slavonski kulen-kulin, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. I upravo tu vukovarsko-srijemski svinjogojci vide priliku koja nudi mogućnost za opstojnost svinjogojstva na ovim područjima i ubuduće. Domaću svinju u domaći kulen. Više nego ohrabrujuća mogućnost za oporavak slavonskog svinjogojstva.


Povezana biljna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Sinonim: - | Engleski naziv: Pig breeding | Latinski naziv: -

   Pročitaj više »

Tagovi

Svinjogojstvo Svinje Uzgajivači Klaster Udruživanje Udruga Meso Prerađevine Tržište Izvoz Kulen


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi