Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Održivo stočarstvo
  • 20.06.2022. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Smanjenje poticaja na krškim pašnjacima naljutilo velike stočare - najavili kraj uzgoja?

Ispred HPK Miško Šklempe upozorio je da nitko neće ići na potporu od 104 eura za "tele" koje je, nakon šest mjeseci, već june te ga ne može prodati za više od 20 kuna po kilogramu

Foto: Marinko Petković
  • 3.522
  • 397
  • 1

Treći krug konzultacija s dionicima u okviru izrade Strateškog plana ZPP-a, na temu "Održivo stočarstvo i krški pašnjaci" održan je u Zagrebu, gdje se raspravljalo o stanju u ovom sektoru, intervencijama u ZPP Strateškom planu 2023-2027., potporama za održivi dohodak, sigurnosti opskrbe hranom, gospodarskoj održivosti te potporama u stočarstvu s ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima i ublažavanju klimatskih promjena.

"Simulacijama koje smo izradili zbog manjeg financijskog okvira došli smo do smanjenja potpora za ekstenzivno stočarstvo, a riječ je o degresivnom smanjenju tako da za prvih 20 ha nema smanjenja potpora, a za više od 100 ha one iznose 90 posto", kazao je uvodno ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić.

Dodao je da ima novosti i u ekološkom uzgoju jer se uvodi sedam eko shema, koje će nagodinu zamijeniti postojeća zelena plaćanja, a između ostalih, tu su i potpore za rasplodne junice. "Napravilo smo i značajan iskorak što se tiče dobrobiti životinja jer su isplate povećane s 90 na 250 milijuna kuna", napomenuo je.

U godinu dana izgubili 7,3 posto mliječnih krava 

Zdenka Perak, održala je opširnu prezentaciju o održivom stočarstvu i potencijalima krških pašnjaka, koji se odnose na 88.518 ha dok je trajnih travnjaka 130.277 ha u svim županijama, a upisanih u ARKOD 221.774 ha ili 19 posto. Dodala je da je vrijednost ove proizvodnje u 2021. godini iznosila 6,3 milijarde kuna ili 34,4 posto od vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje, koja je iznosila 18,3 milijarde kn. 

Na govedarstvo otpada 29,5 posto, svinjogojstvo 23,6 posto, peradarstvo 12,4 posto, ovčarstvo i kozarstvo 5,1 posto te uzgoj kopitara 0,14 posto.

Prema njezinim riječima, u Registru stočarskih farmi na kraju 2020. godine bilo je 152.276 poljoprivrednih gospodarstva (PG), a intenzitet stočarske proizvodnje 0,51 uvjetno grlo (UG) po ha. No, broj grla i stoke prošle godine je iznosio 428.000 i bio je veći za 1,2 posto, ali je i broj muznih krava bio manji za čak 7,3 posto, kao i broj svinja za 5,9 posto, te muznih ovaca 8,4 posto te peradi - 7,4 posto.

50,2 posto gospodarstva drži manje od 50 ovaca

Kako se čulo, deficit u vanjsko trgovinskoj razmjeni stočarskih proizvoda, što se tiče njihove samodostatnosti za 2019. godinu, kod goveđeg mesa je bio na razini 63,7 posto, ovčjeg i kozjeg 65,7 posto, svinjskog 62,9 posto, peradarskog mesa 81,3 posto, jaja 86,7 posto i mliječnih proizvoda 71,9 posto. Struktura poljoprivrednih gospodarstva, pak, pokazuje da 84 posto njih drži do10 krava, 69,6 posto do 10 krmača i 50,2 posto drži manje od 50 ovaca ili koza.

Predlagatelj, pak, očekuje 14.600 korisnika dodatne mjera za očuvanje leptira i ptica na krškim pašnjacima. Do sada su Mjeru 13 primali, ukupno 292 milijuna kuna, korisnici na područjima sa značajnim ograničenjima (ZPO), njih ukupno 47.505 poljoprivrednika koji žive u ZPO općinama, od čega ih najviše obrađuje površine manje od 20 ha.

Tako je bilo dosad, kada je poljoprivrednik u općini na takvom području mogao računati na iznos od 226 eura po ha, a poljoprivrednik iz gorskog područja dobivao je dodatnih 82 eura po ha, ako održava najmanje 0,3 uvjetna grla goveda, kopitara, ovaca i koza po hektaru.

U opširnoj raspravi se pokušalo na primjeru gospodarstva od 320 ha pojasniti što znači smanjenje potpora na 190 eura po ha u brdsko-planinskom području, 132 eura/ha u područjima s ograničenim prirodnim uvjetima, te 82 eura na kršu. Naime, dobivanje novca ovisi o lokaciji na kojoj je zemljište. Potporu će tako moći ostvariti oni koji se nalaze na području neke od 350 općina i gradova.    

Bez teladi od šest mjeseci nema potpora?

No, podatak da je za potporu prihvatljivo minimalno držanje teladi na PG-u korisnika od šest mjeseci nakon teljenja, izazvao je prvu reakciju od samo 20-ak nazočnih stočara, predstavnika LAG-ova, poljoprivrednih zadruga i drugih.

Vlasnik velike farme "Natura beef" na Udbini Mladen Kušeković, kazao je da nije dobro organizirati ovako značajan skup, koji određuje sudbinu poljoprivrednika u idućih pet godina na krškim pašnjacima, u vrijeme košnje, jer je stoga odaziv jako slab. Uz to, on drži da se nije našlo rješenje za krave dojilje, ali je za ovce i koze, jer ove idu na pašu. No, upitno je, kaže, koliko i gdje je to na paši čak 650.000 ovaca u Hrvatskoj?

Inače, on nije krio da se teško snalazi u mnoštvo predstavljenih podataka, posebno što se tiče brojnih eko shema i novih obveza stočara, ali i ratara na krškim pašnjacima, potpomognutim područjima i onima s posebnim ograničenjima, a takvi obuhvaćaju čak 150 općina i gradova. No, uvjeren je da će izgubiti na godinu 75 posto potpora, jer što su površine veće, iznad 100 ha, to su i umanjenja veća. Inače, držanje stoke na pašnjaku je najjeftiniji način njezina uzgoja.

S druge strane, Miško Šklempe, ispred HPK, kaže da nova pravila igre oko potpora ne stimuliraju domaću proizvodnju hrane, jer imamo više od 50 posto uvoznih grla u stočarstvu. Dodao je da će na "teletu" od šest mjeseci, uzgajivači samo gubiti, jer ga moraju više mjeseci hraniti, a dobiti će osjetno manje novaca nego da ga prodaju s tri, tri i pol mjeseca.

"Nitko neće ići na potporu od 104 eura za "tele" koje je, nakon šest mjeseci, već june te ga ne može prodati za više od 20 kuna po kilogramu", upozorio je.

Šklempe upozorava da imamo 50 posto uvoznih grla u stočarstvu

Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, kazao je da imamo malo krava u uzgoju, prvenstveno junica, pa se išlo na to da drugotelke i ostale krave, više neće dobivati preko 2.000 kuna već nešto manji iznos, kako bi se potaknuo uzgoj prvotelki, kojih imamo sada samo 22.000.

Krški pašnjaci nisu udar na zaštitu prirode   

Predsjednik Hrvatske udruge krških pašnjaka Ivan Tešija, zatražio je, između ostalog, da stoka na krškim pašnjacima, može ostati na njima i poslije 1. listopada, kako je ne bi morali dohranjivati ostatak godine. Uz to, drži da će umanjenje potpora, godišnje 200 milijuna kuna od ukupno šest milijardi kuna dovesti do gašenja stočarstva na "ljutom kršu" gdje ništa drugo ne raste, a sve je i manje ljudi.

Drugim riječima, ovaj zakonski prijedlog, koji je još kratko u e-savjetovanju, potiče pašarenje na plodnim oranicama, a ne tamo gdje je to prirodno i održivo za okoliš tijekom cijele godine, što je potvrdila i predstavnica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Veći stočar iz Gorskog Kotara Željko Mihalić, pozvao se na otežane uvjete pašarenja na brdsko-planinskim krajevima, gdje, kaže, imate jedan otkos na tisuću metara nadmorske visine. Dakle, onima koji imaju najmanje i u najtežem su položaju, uzima se najviše, jer će tamošnja gospodarstva izgubiti 850 kuna. Predloženo je da se svima iz izravnih potpora uzme 70 do 100 kuna, kako bi opstali krški pašnjaci.

Predstavnica PZ Otok Krk, Karla Škorjanc se požalila na učestale napade čagljeva na rijetka preostala stada ovaca na Krku, te obvezu micanja šmrike s korijenjem, što je jako veliki trošak od 1,2 milijuna kuna na oko 100 hektara. Tu potpore od 100 eura ne mogu pomoći, kaže ona.

Na kraju su predstavnici ličkih uzgajivača buša, Bariša Dejanović i Ante Franjić zaključili da će umanjenje potpora, posebno većim uzgajivačima u gorsko planinskim područjima (GPO), dovesti do kolapsa, iako buša nije zahtjevna za uzgoj, u Lici. "Rješenje je odmah staviti ključ u bravu dosadašnjem uzgoju na Udbini, te otpustiti svih šest zaposlenih ili osnovati četiri nova OPG-a", zaključio je razočarani Dejanović.      


Tagovi

Konzultacije Strateški plan ZPP-a Održivo stočarstvo Krški pašnjaci


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/