Slovenija primjenjuje niz agrarnih mjera kako bi mladi poljoprivrednici ostali na selu. Poticaje je iskoristila i obitelj Roškar koja je usmjerila kapacitete na mliječno govedarstvo.
Agrarna politika u Sloveniji usmjerena je velikim dijelom ka mladima i njihovom ostanku na selu. Zbog toga ova država provodi 30-ak mjera, među kojima je najpopularnija start up podrška, odnosno subvencija u visini od 45.000 eura. Uvjet za ostvarivanje prava na ove poticaje je to da mladi od roditelja preuzmu gospodarstvo ili osnuju novo i da im poljoprivreda bude primarni posao.
Poljoprivredno gospodarstvo "Roškar" iz sela Sveti Jurij ob Ščavnici je prije dvije godine iskoristilo je start up program kada je otac sinu predao gospodarstvo. Prvi korak bio je prijavljivanje na natječaj Ministarstva poljoprivrede, objašnjava mladi gospodarstvenik, Boštjan Roškar.
"Riječ je o prijenosu cjelokupnog imanja - zemlje, farme i objekata. Roditelji su zadržali obiteljsku kuću i hektar zemlje. Od dana preuzimanja imanja imam obavezu poslovati do 60. godine života. Na svakih 5 godina moram ministarstvu prikazivati kalkulaciju po FADN sistemu. To su moje obaveze, a za uzvrat sam od države prije dvije godine dobio bespovratna sredstva u visini od 32.000 eura", objašnjava Roškar.
On je napomenuo da je najveći dio tih sredstava, čak 40%, iskoristio za obnovu mehanizacije. Dio je investirao u prerađivački pogon, odnosno mini mljekaru, u kojoj se proizvode sir i jogurt. Boštjan je istaknuo da se više mladih u njegovoj općini odlučilo na taj korak i da se na ovaj način poljoprivredna gospodarstva, čiji prosjek starosti je 60 godina, pomlađuju.
U obitelji Roškar ratarstvo je podređeno stočarstvu. Oni obrađuju 60 ha zemlje, a polovina tih površina je u njihovom vlasništvu. Prošle godine proizveli su oko 280.000 litara izuzetno kvalitetnog mlijeka. Dio ovih količina predaju Mljekarskoj zadruzi u Ptuju po cijeni od 23 eurocenta za litru. Ova cijena je nedovoljna i zbog toga se ostatak prerađuje u mini mljekari. Za mužnju i proizvodnju mlječnih proizvoda obogaćenih voćem, zadužena je Boštjanova supruga Martina.
"Najviše proizvodimo jogurt i njegova kvaliteta je prioritetna. U našem kraju potražnja je velika jer ga isporučujemo školskoj djeci. Proizvodimo i sir i vrhnje. Sir se dobro prodaje, a i njega smo obogatili različitim dodacima. Pola litre osnovnog jogurta prodajemo za 1 euro, dok voćni jogurti koštaju 1,40 eura. Samo na jogurtu imamo čistu zaradu u visini od 50 eurocenti za litru", kaže Martina.
Hranu za 120 grla od kojih je 40 muznih krava, Roškarovi proizvode sami. Kupuju samo vitamine i minerale koji su ovim životinjama neophodni u ishrani. Zbog krize se o svakom euru vodi računa, pa ovi domaćini nastoje uštediti gdje god mogu. Veterinarske usluge su im veliki trošak, tako da osjemenjavanje krava rade samostalno.
Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivrede u Sloveniji. Tu svakako prednjači mlječno govedarstvo koje je već treću godinu zbog niskih otkupnih cijena mlijeka u krizi. U ovoj proizvodnji, sa sadašnjim cijenama, fali oko 100 milijuna eura, procjena je Zadružnog saveza Slovenije.
Slovenija sustavno ulaže novac u opstanak sela nizom mjera namijenjenih mladima. Start up je svakako među popularnijima jer pruža financijsku podršku za osuvremenjivanje gospodarstva u različitim segmentima, od proširenja imanja, preko obnove mehanizacije, do otvaranja prerađivačkih kapaciteta.
"Trenutno pričamo o subvencijama od 45.000 eura namijenjenih mladima kojima će poljoprivreda biti osnovna djelatnost. Onima koji su negdje zaposleni, a žele se baviti i poljoprivredom dobiju oko 19.000 eura. Za te namjene u proteklih 10 godina nekada je bilo više, a nekada manje novca. Ova mjera je zapravo motivacija mladim ljudima da preuzmu roditeljsko imanje. Ukoliko žele dobiti ovaj novac, roditelji moraju mlađem naraštaju predati cjelokupno poljoprivredno gospodarstvo i vlasništvo nad njim. To znači da otac i majka mogu zadržati kuću u kojoj žive i minimalno pola hektara zemlje", objasnio je Damjan Jerič, stručnjak za agroekonomiju za područje Pomurja.
Dok mladi polako počinju rukovoditi imanjem i donositi odluke u kojem smjeru će ići njihova proizvodnja, zadružni sektor u Sloveniji je s druge strane na visokom nivou i u poslu im puno pomaže. Više od 80% primarnih poljoprivrednih proizvoda otkupljuju zadruge.
"Poljoprivredna gospodarstva snabdijevamo repromaterijalom, imamo državnu banku koja u kriznim vremenima pomaže seljacima. Zapravo, imamo čitav sustav. Udruženo je 50% poljoprivrednika. Ali, kada cijena padne za 30% i to zbog političkih odluka poput embarga prema Rusiji, tražimo da EU nešto poduzme u najkraćem vremenu. Dobro je to što se država okrenula mladima koji se sve češće odlučuju ostati na selu. Ove godine naročito su popularni programi bespovratnih sredstava namijenjenih za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od roditelja", naglašava Peter Vrisk, predsjednik Zadružnog saveza Slovenije.
On je dodao da je situacija u selima koja se nalaze u ravnici i čiji poljoprivrednici obrađuju oko 50ha zemlje u gospodarstvu daleko povoljnija. Problem nastaje u planinskim selima u kojima su posjedi veličine do 10ha jer s tom površinom zemlje i ovako niskim cijenama poljoprivrednih proizvoda, ne može se živjeti.
Tagovi
Autorica
Mega farma u Saudijskoj Arabiji: Usred pustinje krave daju 800.000 litara mlijeka dnevno
Sovar: Da nije bilo klastera ne bih se ni bavio jajima
Primarni proizvođači mlijeka: Kako do potpore zbog narušenog proizvodnog potencijala?
Smanjili pojavnost upale vimena i poboljšali kvalitetu te prinos mlijeka
Predsjednik Europskog udruženja peradara: Europa ne želi ukrajinski model poljoprivrede
Mega farma u Saudijskoj Arabiji: Usred pustinje krave daju 800.000 litara mlijeka dnevno
Statistika neumoljiva: Brojno stanje stoke i peradi u Hrvatskoj i dalje u padu
Kopa jamu za 3.000 ovaca - prisiljen je sve ih ubiti
S goveda na govedo - virus ptičje gripe se prenosi i u mlijeko
Mega farma u Saudijskoj Arabiji: Usred pustinje krave daju 800.000 litara mlijeka dnevno
Statistika neumoljiva: Brojno stanje stoke i peradi u Hrvatskoj i dalje u padu
Predsjednik Europskog udruženja peradara: Europa ne želi ukrajinski model poljoprivrede
