Slinavka i šap ponovno u Europi, kako prepoznati ovu zaraznu bolest papkara?

Iako se mislilo da je iskorijenjena u Europi, slinavka i šap pojavila se prije nekoliko dana u Njemačkoj.

Bolest je registrirana na farmi vodenih bivola u okrugu Märkisch-Oderland u blizini Brandenburga, a pri tome su uginule tri životinje od 14 držanih na otvorenom.

Riječ je, ističu stručnjaci, o izuzetno opasnoj zaraznoj bolesti pa se primjenjuju rigorozne biosigurnosne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu s europskim propisima.

"U svojoj dugogodišnjoj veterinarskoj praksi još se nisam susreo s ovom bolešću i bit će zanimljivo vidjeti nakon analize kako se ona pojavila u srcu Europe", kaže nam Goran Galić, dr. med. vet.

Bolest se širi brže od afričke svinjske kuge 

Za razliku od Europe za koju se mislilo da je sigurna od ove bolesti, slinavka i šap još uvijek je prisutna u Turskoj, na Bliskom istoku, Africi, Aziji i Južnoj Americi.

"Posljednji slučaj za koji sam čuo je bio prije 20-ak godina u Velikoj Britaniji. Navodno su virus donijeli afrički studenti u prerađenim mesnim proizvodima, kobasicama", prisjeća se Galić.

Slinavka i šap ponovno u Njemačkoj nakon više od tri desetljeća

U samoj Njemačkoj su posljednji slučajevi slinavke i šapa zabilježeni davne 1988. 

Zaražene životinje obavezno se moraju eutanazirati i neškodljivo ukloniti, te uspostaviti zona zaštite i nadziranja.

"Izuzetno je važno poduzimanje mjera zabrane prometa životinja jer se tako bolest može proširiti u kilometre udaljena područja", napominje naš sugovornik.

Koliko je opasna ova zarazna bolest je i podatak da se puno brže širi od afričke svinjske kuge (ASK). Virus je izuzetno otporan i može preživjeti u zemlji mjesecima, pa i godinama. Zato se zaražene uginule životinje obavezno spaljuju.

Simptomi zaraze

Treba napomenuti da virus nije opasan za ljude, ali je izuzetno zarazan za papkare poput goveda, ovaca, koza i svinja, a slinavku i šap mogu dobiti i divlje životinje.

Osnovne karakteristike ove bolesti su visoka temperatura, pojava mjehura po sluznicama usne šupljine, vimenu, vulvi, međupupčanom prostoru, krunskom rubu (iznad papka) i oštećenjima sluznice probavnog trakta.

Zbog pojave mjehura po ustima, životinja obilno slini, pa otuda i naziv tog oboljenja. Nakon jednog do tri dana mjehuri pucaju i na njihovu mjestu ostaju rane koje se lako mogu inficirati.

Štete koje nastaju ogromne su, ne samo zbog uginuća životinja što je učestalije kod mladih životinja, već upravo zbog sekundarnih infekcija koje produže vrijeme oporavka životinja, smanjenja mliječnosti i upala vimena, pobačaja i sterilnosti.

Nizozemska i Južna Koreja zaustavile uvoz iz Njemačke

Već prvog dana od objave o zarazi vodenih bivola u Njemačkoj, Nizozemska je poduzela određene mjere pripravnosti.

Uvela je zabranu prijevoza teladi u cijeloj zemlji i zabranu ulaska u farme, te je zaustavila uvoz iz Njemačke.

Osim toga u Nizozemskoj je pod povećalom i 3.600 teladi koje je s područja Brandenburga uvezeno 1. prosinca, a koja se sada nalaze u 125 tovilišta širom zemlje.

Istodobno, Južna Koreja je zaustavila uvoz svinjetine iz Njemačke, a čeka se i karantenska inspekcija za oko 360 tona njemačke svinjetine koja je do 27. prosinca isporučena u Južnu Koreju.

Iako je pojava ove zarazne bolesti daleko od Hrvatske, opreza nikad dosta, ali nas naš sugovornik uvjerava da nam za sada ne prijeti nikakva opasnost.

"Kao što sam napomenuo, bitno je da u Njemačkoj odrade sve kako treba po pitanju mjera kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja bolesti, pa u tom slučaju nema razloga za zabrinutost", zaključio je iskusni veterinar Goran Galić.

Hrvatska svakako ima pripremljen nacionalni krizni plan i za ovu bolest, izrađen još 2020. godine.