Slave li i svinjogojci izvornost istarskog pršuta?

Sporazum između hrvatskih i slovenskih proizvođača o zaštiti izvornosti Istarskog pršuta konačno je postignut. Podsjetimo, nakon što je Europska komisija zaprimila hrvatski zahtjev za zaštitom Istarskog pršuta oznakom izvornosti na razini Europske unije, Republika Slovenija iskoristila je posljednji dan (30. kolovoza 2013.) i uložila svoj prigovor, nakon čega je Europska komisija uputila zahtijev za početkom postupka sporazumijevanja Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Model prekogranične suradnje

Sporazum je postignut modelom prekogranične suradnje - što je ujedno i prvi primjer uspješnog okončanja zaštite proizvoda ovim modelom. Istarski župan, Valter Flego, ne krije zadovoljstvo postignutiim sporazumom te smatra da će im ovo iskustvo dobro doći u postupcima zaštite ostalih autohtonih istarskih proizvoda, kao što su Istarsko maslinovo ulje, med, rakija, panceta i kobasica.

Oznaka izvornosti Istarskog pršuta bit će zaštićena kao dvojezična: Istarski pršut/Istrski pršut čime je omogućeno i hrvatskim i slovenskim proizvođačima pršuta na području Istre korištenje ove oznake jer Istarski pršut pripada teritoriju, a ne državama. Također će biti označen vodenim žigom jedinstvenim za cijelo područje proizvodnje, a koji je obvezan za sve proizvođače, a time će se povećati dostupnost i prepoznatljivost ove delicije na tržištu.

Riječ je o prvom autohtonom poljoprivredno-prehrambenom proizvodu u Hrvatskoj koji će biti zaštićen oznakom izvornosti prema standardima EU.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske dostavilo je Europskoj komisiji 12. rujna ove godine svu potrebnu dokumenatciju kojom se potvrđuje da je Sporazum postignut. Slijedi provjera dokumenatacije te nastavak postupka registracije, dok u konačnici ne bude donesena odluka o zaštiti naziva Istarskog pršuta oznakom izvornosti.

Slavonski svinjogojci uzalud očekivali kontinuiranu suradnju?

Predstavnici Klastera svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije CroPig, prošlog su vikenda posjetili međunarodni sajam pršuta u Tinjanu u Istri nadajući se da će ovoga puta dogovoriti sve detalje suradnje sa istarskim pršutarima, čiji su pregovori započeli još početkom ove godine. No, čini se istarski pršutari nisu bili u tolikoj mjeri zainteresirani za suradnju kao slavonski svinjogojci.

Istina je da postoje pojedini pršutari koji su pokazali interes, no Slavonci su očekivali kontinuiranu suradnju na nekoj višoj razini zbog koje su i osnovali Klaster. Da su svinjogojci bili ozbiljni u svojim namjerama, dokazuje i činjenica da su genetiku svinja već prilagodili pršutu, koji zahtijeva određenu kvalitetu mesa. Maksimalno su se prilagodili pršutarima u nadi za suradnjom na obostranu korist i zadovoljstvo, a sada im ostaje nadati se da će, nakon što upute još jedan službeni poziv istarskim pršutarima, u 2015. godini ipak realizirati suradnju.

Do tada ne mogu a da se ne zapitaju, kako je moguće da kvalitetne slavonske svinje, unatoč silnom trudu, ali i očitoj potrebi za kvalitetnim mesom, ne pronalaze put do pršutara. Je li priča o povezivanju zelene i plave hrvatske mit ili će jednom ipak postati stvarnost?

Foto: depositphotos.com