Sjeckana slama u hranidbi goveda povećava količinu mlijeka i postotak mliječne masti

Svijet sve više postaje globalno tržište roba. Svi proizvodi izloženi su oštroj domaćoj i stranoj konkurenciji, a u proizvodnji mlijeka i junećeg mesa ona se želi postići povećanjem proizvodnje i smanjenjem troškova po jedinici proizvoda.

Povećanje proizvodnje po jednom grlu postiže se izborom pasmine i selekcijom te kvalitetnijom hranidbom, dok se cijena proizvoda snižava izgradnjom funkcionalnih objekata s visokom produktivnošću rada, smanjenjem troškova energije, veterinarskih usluga i hrane.

Poznati svjetski nutricionisti ustanovili su da se, kod grla s visokom proizvodnjom mlijeka i dnevnim prirastom, koristi hrana s velikim udjelom koncentrata, a često nedovoljnim postotkom voluminoznih krmiva. Posljedice ovakve hranidbe rezultiraju poremećajima u probavi, opterećenjem jetre, smanjivanjem plodnosti i većim zagađenjem okoliša amonijakom. 

Sjeckana slama popravlja zdravstveno stanje i povećava plodnost 

Ubacivanjem 1-1,5 kg usitnjene slame po svakom odraslom grlu u dnevni obrok, značajno se popravlja sastav i količina bakterija u želucu, razina uree i amonijaka dovodi se do poželjnih brojki, bolje se iskorištava koncentrirani dio obroka, popravlja zdravstveno stanje - posebice funkcija jetre, krave su plodnije i ostaju duže u laktaciji. 

Kada se sve zbroji, dolazi se do brojki koje na većim farmama daju značajne financijske efekte. Primjenom tehnologije poput strojeva za sjeckanje slame pomiču se granice rentabilnosti i postiže veća konkurentnost. 

Ovakvi strojevi mogu biti stacionarni – pogonjeni elektromotorom ili pokretni –  upravljani PTO traktorom. U stroj se ručno ili viličarom ubacuju okrugle ili četvrtaste bale, a on u hodu ili na mjestu sjecka slamu na željenu dužinu i izbacuje ju na jednu ili dvije strane. Ako se želi izbjeći prašina u objektu, sjeckanje se može obaviti vani uz plast ili pod nadstrešnicom, a isjeckani materijal ubaciti u mixericu ili unijeti u staju i rasporediti ga kao stelju.

Isjeckana slama i kao prostirka na peradarskim i govedarskim farmama

"Da bismo slamu doveli u stanje povoljno za miješanje obroka i poželjno za konzumaciju, moramo imati kvalitetne i pouzdane strojeve. Engleska firma Teagle već je prije 37 godina proizvela prvi stroj za sjeckanje i do danas ostala svjetski lider u proizvodnji takve mehanizacije", pojašnjava  Filip Tokić, iz tvrtke Agro-tok d.o.o. dodavši kako se usitnjena slama koristi za hranidbu preživača, ali i za prostirku na peradarskim i govedarskim farmama, te za pravljenje malča u ekološkom uzgoju povrća i voća (jagode). 

"Primjena mlinova i razbacivača slame marke Teagle Tomahawk kod nas započinje tek prije desetak godina, a već danas većina velikih govedarskih i peradarskih farmi ih uspješno koristi. Najviše se koriste strojevi s oznakom M, što se odnosi na mlin. On je opremljen s 40 rotirajućih noževa i izmjenjivim sitima otvora 15 – 120 mm. Za sitniju sječku biramo sita s manjim otvorima i obratno", precizira opisujući kako je u tom procesu slama poprijeko presječena na željenu duljinu, ali i ispucana po dužini, pa izgleda kao isčijano perje.

Za hranidbu krava i odrasle junadi se najčešće koristi sito s otvorima 21 mm, koje daje duljinu 20-30 mm, dok se za hranidbu teladi i prvu fazu tova sjecka sijeno, na istim ili malo većim sitima. 

Sjeckanje sijena u mlinu pokazalo se izvrsnim jer ono bude isčijano i omekšano, pa ga radi dodatno poboljšane teksture telad i mlađa junad konzumira u većoj količini i za kraće vrijeme čime se popravlja prirast i zdravstveno stanje. Za stelju u peradarstvu više se koriste sita 30-50 mm, koje daju nešto dulju slamu 30-60 mm. U govedarstvu se uobičajeno koriste sita s otvorima 50 – 120 mm. 

Količina mlijeka povećana za oko 0,7l/grlu

"Kod mliječnih krava pasmine Holstein 2016. godine napravili smo malo istraživanje promjena rezultata dodavanjem sjeckane slame u obrok, u količini 1-1,5 kg/ dan. Pratili smo dnevne podatke o količini predanog mlijeka i prosječnoj masnoći na farmi Tokić PG iz Širokog Polja. Mlijeko je predavano tvornici Vindija, u količini cca 9.200 l/dan, prosječne masnoće 3,97%", objašnjava Tokić nastavivši kako su promjene počeli uočavati već nakon 4 dana, da bi se rezultati stabilizirali nakon 7-10 dana. Količina mlijeka po kravi povećala se za oko 0,5-0,7 l/grlo, dok je mliječna mast porasla između 0,20-0,25%.

"Kada smo navedene podatke pretvorili u financijske pokazatelje, rezultat je bio fantastičan. Investicija u stroj Tomahawk 505M od cca 10.000,00 € otplaćena je za manje od 2 mjeseca. Da bismo dobili podatke o popravljanju zdravstvenog stanja, povećanju plodnosti i povećanju broja laktacija po grlu, valjalo bi analizirati podatke kroz nekoliko godina, što je posao za Veterinarski fakultet ili slične institucije“, zaključuje. 

Za više informacija o mlinu obratite se tvrtki Agro-tok na jedan od niže navedenih kontakata.