Širenje afričke svinjske kuge u EU i Hrvatskoj, zašto je situacija kod nas nepovoljnija

Nakon nemilih događaja vezanih uz intenzivniju pojavu Afričke svinjske kuge u Osječko-baranjskoj i Virovitičko podravskoj županiji, duboko smo u trećem ciklusu širenja zaraze. Bolest se izborila za svoje mjesto na naslovnicama medija uz gotovo filmske scenarije i zaplete koji su pratili slučaj premještanja svinja iz Osječko-baranjske u Varaždinsku županiju.

Koji su glavni razlozi zašto je ova bolest već treću godinu za redom dominantna tema za svinjogojsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj? ASK je zarazna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Uzrokuje ogromne ekonomske štete, patnju i ugibanja životinja, ali i ogroman opus posljedica na cjelokupni društveni život zahvaćenog područja.

Područja pogođena bolešću bilježe značajne financijske štete zbog: gubitka životinja, ograničenja u pogledu izvoza životinja i mesa, troškova koje donose mjere za suzbijanje bolesti, nabavljanje novog stada za obnovu proizvodnje. Nije dostupno cjepivo niti učinkovito liječenje. S obzirom na to da do danas nije zabilježen prijenos na ljude, ovaj se virus ne smatra opasnim za ljude. Republika Hrvatska do sada je utrošila iznad 51 milijun eura za saniranje šteta i potporu svinjogojcima.

Dvije stvari su važne za kontrolu štete

Razumijevanje odnosa ASK virusa i gustoće populacije divljih svinja od najveće je važnosti jer su glavni napori u kontroli zaraze utemeljeni na gustoći populacije i smanjenju njene veličine i to je onaj dio koji je vezan uz divlje životinje. Drugi dio je vezan uz striktno provođenje biosigurnosnih mjera koje počinju od odnosa svih koji žive od šume ili uz šumu, a nastavlja se do farme na kojoj uzgajamo domaće svinje.

Odlasci u šumu, u kojima je utvrđen ASK kod divljih svinja bez provođenja propisanih dezinfekcijskih mjera, a zatim povratak u naseljena mjesta je okidač za unos uzročnika u naselje, a onda je potreban samo nesretan splet okolnosti i propusta koji će donijeti uzročnika u domaće uzgoje. Zamislite prijenos ove bolesti poput nepovezanog lanca neželjenih pogrešaka pri čemu je dovoljna samo jedna nesmotrenost i lanac se povezuje u jednu cjelinu i nastupa bolest.

Pobijedit ćemo afričku svinjsku kugu samo ako svatko od nas učini ono što je njegova obveza

Šuma je rezervoar bolesti i svi koji ulaze u šumu, makar i samo po prikolicu drva, ako prijeđu preko lešine divlje svinje mogu biti karika koja će zatvoriti neželjeni krug. Svako prometovanje svinjama bez veterinarskog nadzora može učiniti isto.

Zašto je situacija kod nas nepovoljnija?

Pogledajmo kakva je situacija sa ASK-om tijekom 2026. godine u populaciji domaćih i populaciji divljih svinja u EU i RH (podaci s 22.7.2026). Pored zemalja članica EU na slikama se nalaze i zemlje koje nisu članice, ali dojavljuju podatke u ADIS (Središnji Europski sustav za prijavu bolesti).

Tijekom ove godine na prikazanom prostoru utvrđen je 578 slučaj na farmama kod domaćih svinja i 6147 kod divljih svinja. Premda se ne mogu uspoređivati podaci o broju farmi (jer oni ne predstavljaju broj svinja) s brojem divljih svinja, ipak je uočljivo kako zemlje s vrlo velikim brojem potvrđenog ASK-a kod divljih svinja imaju manji broj slučajeva kod domaćih.

Njemačka ima 6,8 puta većim broj potvrđenih slučajeva ASK-a tijekom ove godine kod divljih svinja od naše zemlje, a pri tome uopće nema zabilježene slučajeve kod domaćih svinja. Poljska koja ima čak 1553 potvrđena slučaja kod divljih svinja ima svega 2 slučaja kod domaćih svinja. Iz prikazanih karata raširenosti ASK-a kod domaćih i divljih očita je nepovoljna aktualna situacija u RH koja se značajno razlikuje se one u većine članica EU. Osim Rumunjske i Hrvatske kod kojih se virus značajnije pojavljuje unutar same populacije domaćih svinja. Odgovornost za ovaj način prijenosa virusa isključivo je na ljudskim aktivnostima

Ista pravila vrijede za sve članice EU

Pravila su jednaka na cijelom području EU-a. Mjere propisane Naredbom o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u RH temelje se na znanstvenim spoznajama i pretočene su u provedivu praksu koja daje rezultate u svim državama članicama. Objavljena je u Narodnim novinama (NN, br. 154/2025, 74/2026 i 85/2026), a propisuje dodatne mjere biosigurnosti, redovite veterinarske posjete, kliničke preglede prije premještanja svinja te pasivni nadzor domaćih i divljih životinja.

Možda je Naredba teška za pročitati ili je teško prihvatiti što u njoj piše. Ovo sada postaje pitanje za sve dionike sustava (uzgajivače, veterinare, šumare, prijevoznike, poljoprivredne savjetnike). Primjerice, svako premještanje i promjena brojnog stanja svinja mora se prijaviti u roku od tri dana od nastale promjene. Svaki uzgajivač to može obaviti samostalno u aplikaciji E-posjednik, putem ovlaštene veterinarske organizacije ili u područnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Svatko tko naiđe na lešinu divlje svinje dužan je to prijaviti nadležnoj veterinarskoj organizaciji. Od ovakvih odredbi sastoji se Naredba. Dakle, ona nije teško filozofsko štivo.

Stalna prisutnost virusa

Aktivnosti koje su kod nas sada stavljene kao prioritet, a to je izlov divljih svinja kao mjera za kontrolu afričke svinjske kuge je nešto čemu nema alternative. Stalna prisutnost virusa u zahvaćenim populacijama divljih životinja predstavlja ogromni problem i smatra se glavnom prijetnjom svinjogojskom sektoru.

Gledano s pozicije proizvodnje svinjskog mesa, biosigurnosne mjere su najvažnija linija obrane svakog pojedinačnog uzgoja. Niti jedan uzgajivač ne smije dopustiti nepoštivanja mjera na svom gospodarstvu. Ne postoji dovoljno dobar razlog kojim možemo objasniti širenje ASK-unutar populacije domaćih svinja, osim svjesnog kršenja i nepoštivanja zakonskih odredbi, preporuka, upozorenja...

Koliko god je sadašnja situacija deprimirajuća zbog pojave novih slučajeva, još uvijek možemo zaustaviti širenje bolesti. Pogled na kartu koja prikazuju raširenost bolesti na cijelom kontinentu otvara nam priliku za svrstavanje među one koji se znaju nositi s ovim problemom.

Traženje krivca i argumentiranje optužbi prema drugim dionicima koji sudjeluju u prijenosu ASK-a troši nam dragocjeno vrijeme i energiju. Afričku svinjsku kugu nećemo pobijediti optužbama, nego odgovornim ponašanjem svakoga od nas.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor