Savjeti stručnjaka: Kako izbjeći gubitke u silaži?

Silaža je konzervirana hrana za preživače, koja je značajna jer osigurava značajnu proizvodnju mlijeka i mesa uz minimalne troškove. Većina stočara u želji da ostvari ekonomičnu proizvodnju, priprema silažu, a sam proces pripreme prate gubici koji se mogu svrstati u dvije grupe.

"To su gubitci koji se ne mogu izbjeći i oni nastaju tijekom procesa oksidacije ili fermentacije. Ovi gubitci se povećavaju s porastom vlage u zelenoj masi, smanjuju se u objektima za siliranje, kao što je betonski silo-toranj ili zračno zaptivni silos i u prosjeku se kreću oko pet posto," kaže dipl. inž. Dragoljub Krajnović.

Siliranje kukuruza - koji je najbolji trenutak za početak

Pravilna primjena tehnologije dobra za silažu 

Na drugu grupu gubitaka čovjek može utjecati i to pravilnom primjenom tehnologije siliranja, riječ je o gubitcima zbog izlijevanja biljnog soka.

Gubici u silažnoj masi mogu biti uzrokovani različitim problemima u primjeni tehnološkog postupka siliranja. Kvarenje silaže može nastati pri pripremi silo-mase, tijekom procesa fermentacije i prilikom korištenja silaže. Uzroci kvarenja mogu biti: posljedica naknadnog disanja isjeckane biljne mase, procesa vrenja, oticanja silažnog soka (efluenta), gubici na polju pri žetvi i transportu, zatim gubici nastali nepravilnom fermentacijom (posljedica neravnomjernog gaženja i lošeg sabijanja silo-mase), aerobne razgradnje (loši uvjeti skladištenja, nedovoljno sabijanje, posebice završnog sloja kao i neadekvatno izveden postupak pokrivanja silažne mase po završetku siliranja), aerobne razgradnje koja nastaje zbog nepravilnog postupka izuzimanja silaže i lošeg manipuliranja silažom tijekom pripreme i organiziranja hranidbe.

"Ovi gubici znatno su izraženiji pri siliranju vlažnijeg materijala koji je sitnije sjeckan pri zastupljenosti suhe tvari u siliranoj masi od 20%, ovi gubici iznose 8% od ukupne količine suhe tvari, dok pri suhoj tvari od 30% nestaju," kaže Krajnović.

Tehnika pripreme silaže od cijele biljke kukuruza

Transport može utjecati na gubitak silaže

Postoji još jedna vrsta gubitaka silaže. Gubici koji nastaju na polju tijekom transporta i nepravilnog rukovanja strojevima iznose od tri do pet posto.

"Tu dolazi do sprječavanja gubitaka u kojem je sadržana najveća koncentracija proteina potrebno je koristiti odgovarajuće prikolice sa žičanom ogradom i omogućiti pokrivanje prikolica," kaže Dragoljub Krajnović.

Problemi također nastaju i kad je masa koja se konzervira izložena zraku. Prema procjeni tehnologije siliranja, gubici pri spremanju silaže mogu biti neizbježni (naknadno disanje i gubici izazvani vrenjem), zatim oni koji ovise od postupaka u primjeni tehnike i tehnologije siliranja (gubitak silažnog soka, gubitak na polju i transportu) i gubici koje je moguće izbjeći, nastaju aerobnom razgradnjom i u principu predstavljaju najveći problem, jer se gubi najviše i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu.

Pravilnom primjenom tehnike i tehnologije pri pripremi silaže gubici prilikom siliranja u praksi se mogu svesti, u najboljem slučaju, na pet do 10 posto.  Gubici u silažnoj masi mogu iznositi i preko 50 posto ukupne silirane mase.

Gubici nastali kvarenjem silaže mogu biti kvantitativni, odnosno kada dolazi do potpunog gubitka silo-mase zbog kvarenja i njene neupotrebljivosti za hranidbu životinja. Kada je riječ o kvalitativnim gubicima, kvarenje silo-mase nije tolikog obujma i ona se može koristiti u hranidbi, ali se povećavaju troškovi za korekciju kvalitete ili se kao posljedice javljaju manje konzumiranje i slabija probavljivost, što sve dovodi do opadanja razine i kvalitete proizvodnje i ugrožavanja zdravlja grla.

"Takva masa se brzo kvari, postaje neukusna i životinje je slabije konzumiraju, a može izazvati također i zdravstvene poremećaje. Tu gubici variraju od tri do pet posto" ističe Krajnović.

Optimalno vrijeme za žetvu silažnog kukuruza je kada je zrno u fazi voštane zrelosti, žetvom kukuruza u ovom stadiju razvoja postiže se najveći prinos.