Salmonela sve veća prijetnja hrvatskom peradastvu: Konzumne nesilice najugroženije

Salmonela postaje sve veći izazov u hrvatskom peradarstvu, a za učinkovito suzbijanje te bakterije nužna je suradnja peradara, znanstvenika, stručnjaka i nadležnih institucija, istaknuto je na Peradarskim danima 2026. koji se održavaju u Poreču.

"Zbog visoke prevalencije u jatima peradi u zemljama iz kojih se uvoze rasplodna jaja, jednodnevni pilići i pilenke, povećan je rizik prijenosa salmonele i u Hrvatskoj. Širenju dodatno pridonosi kontaminacija farmi, objekata i okoliša, što predstavlja trajnu prijetnju novim jatima peradi”, rekao je izv. prof. dr. sc. Željko Gottstein iz Zavoda za patologiju peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Konzumne nesilice najranjivije

Tijekom 2024. i 2025. godine u Laboratoriju za bakteriologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta na prisutnost bakterija roda Salmonella pretraženi su uzorci iz ukupno 5900 jata različitih kategorija peradi. U čak 277 slučajeva utvrđena je ta bolest.

"Najveća prevalencija zabilježena je u jatima konzumnih nesilica. To je ujedno i jedina kategorija peradi u kojoj je u Hrvatskoj premašen od Europske komisije zadani postotak ciljanih serovarova u primarnoj peradarskoj proizvodnji“, naglasio je dr. sc. Luka Jurinović, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za salmonelu i kampilobaktere Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.

Prošle godine zabilježen je statistički značajan porast stope izolacije bakterije roda Salmonella iz mesa i jaja peradi, koja je s 5,8 posto u 2024. porasla na 7,9 posto u 2025. godini. Ravnateljica Hrvatski veterinarski institut Andrea Humski pojasnila je kako porast broja izolata upućuje na veću prevalenciju i promjene u epidemiološkoj dinamici Salmonella spp., uz širu cirkulaciju i veću raznolikost serovarova, pri čemu dominantni i dalje prevladava, ali jačaju i sekundarni serovarovi (serovar ili serotip je naziv za grupu mikroorganizama ili virusa koji imaju zajedničke antigene na svojoj površini, op.ur.).

Salmonela se u jata konzumnih nesilica može unijeti na mnogo načina. Načini njezina širenja dijele se na vertikalne i horizontalne. Vertikalni prijenos bakterije znači zarazu pilića preko roditelja, dakle od prvog dana života, a horizontalni način širenja uključuje izvore salmonele kao što su kontaminirana hrana, voda, glodavci, insekti, ljudi, oprema, stelja, prašina i izmet.

"Najveći rizici za kontaminaciju proizvodnog sustava pojavljuju se već u valionicama i zaraženim roditeljskim jatima, a dodatno ih povećavaju kontaminirana hrana i voda, loša higijena, nekontroliran ulazak ljudi i opreme te prisutnost glodavaca i kukaca. Ključnu ulogu u sprječavanju unosa i širenja salmonele ima dosljedna provedba biosigurnosnih mjera na svim razinama proizvodnje“, kazala je prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić iz Zavoda za patologiju peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kontrola jaja

Kontrolu jaja provodi Državni inspektorat. Na farmama te u sortirnicama, pakirnim centrima, preradi i skladištenju to čini veterinarska inspekcija, a na tržištu poljoprivredna i sanitarna inspekcija DIRH-a.

"Nadzorima se prvenstveno provjerava podrijetlo jaja na tržištu radi kontrole sljedivosti. Inspektori Državnog inspektorata nadziru označavanje jaja na tržištu kako bi provjerili zdravstvenu ispravnost hrane, osigurali zaštitu potrošača i spriječili moguće prijevare“, rekla je Brankica Capek, voditeljica Službe veterinarske inspekcije Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Posudica zaražena salmonelom? Lukač optužio veterinare, Vlajčić mu oštro odgovorio

Kontrolne mjere koje definira Nacionalni program suzbijanja salmoneloza u primarnoj proizvodnji, fokusirane su na što ranije utvrđivanje salmonele u jatima, te na mjere koje se poduzimaju u sumnjivim jatima i jatima u kojima je utvrđena salmonela. Među ključnim mjerama u borbi sa salmonelom je vakcinacija peradi.

"Praćenjem podatka o utrošku cjepiva utvrđeno je da se cijepljenje kao imunoprofilaktička mjera nedovoljno koristi. Učestala je u velikim sustavima, no na manjim farmama uglavnom izostaje. Napominjem da se trošak pojedinačne doze cjepiva protiv salmoneloze za rasplodna jata kokoši i purana te za jata kokoši nesilica sufinancira iz državnog proračuna uz potporu sredstvima Europske unije“, istaknula je Zrinka Dugonjić Odak, savjetnica u Sektoru za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske.

Cilj cijepljenja je osigurati dugotrajnu aktivnu imunost i specifičnu zaštitu peradi.

Ana Hell Kurevija, voditeljica peradarske proizvodnje u tvrtki Žito iz Osijeka, istaknula je da ta mjera peradarima donosi i financijsku korist jer sufinanciranje smanjuje troškove proizvodnje. Naglasila je i važnost kombinacije žive i inaktivirane vakcine prije početka nesivosti, uz napomenu da uspjeh kontrole salmonele uvelike ovisi o biosigurnosnim mjerama, hranidbi i zdravstvenom stanju jata na farmama.

Najveći simpozij o peradarstvu

Šesnaesto izdanje Peradarskih dana, koji se od 6. do 9. svibnja održavaju u Poreču, najveći je simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj, okupio je 300 znanstvenika, veterinara, peradara i stručnjaka iz proizvođačkog sektora te prateće industrije iz 22 zemlje.

Osim o salmonelozi na simpoziju se govorilo i o drugim bolestima koje prijete peradi poput influence ptica i newcastleske bolesti. Znanstvenici i stručnjaci peradarima su uputili preporuke vezane uz prehranu peradi te inkubaciju jaja peradi, ali i očuvanje jednog zdravlja - zdravlja ljudi, životinja i okoliša.