S našim uzgojem ne možemo u svinjogojsku Ligu prvaka. Ili možemo pa izgubiti kao Dinamo 9:2

Dok su se prošle godine u ovo vrijeme u tri slavonske županije, a posebice Vukovarsko-srijemskoj, praznili svinjci zbog afričke svinjske kuge i krenuo prosvjed nezadovoljnih uzgajivača, ove im od ljeta polako pristižu rješenja o repopulaciji. 

Riječ je o više od 1.400 gospodarstava kojima istječe rok od 12 mjeseci od potvrđene zaraze što znači da se mogu vratiti uzgoju. Međutim, dobrom dijelu svinjci su i dalje prazni. Prvenstveno jer onima kojima je nedavno stiglo rješenje nema smisla kretati u tov u hladnom vremenskom razdoblju. No ne samo zbog toga. 

Kako doznajemo od Andrije Matića, dugogodišnjeg pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu najistočnije županije, a danas višeg savjetnika-specijaliste za poljoprivredu i ruralni razvoj u uredu župana vukovarsko-srijemskog, zaraza je pogurala ideju koja se rodila prije dvije godine na Otočkoj kulenijadi. Ideju stvaranja nacionalnog uzgojnog programa svinja. 

Inicirala ju je Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Fajferica, a na njoj sada rade zajedno sa stručnjacima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

"Da su poznati očevi i majke tovljenika koji daju poželjna svojstva mesa", podcrtava ideju kojom bi se valorizirala dodana vrijednost suhomesnatih proizvoda odnosno točno znalo i čime su hranjene i koliko je viša takva kvaliteta mesa u odnosu na intenzivan tov "na kile". 

Ljepota igre, a ne gol

"Ljepota igre, a ne gol jer s našim uzgojem ne možemo u svinjogojsku Ligu prvaka. Ili možemo, pa proći kao Dinamo s Bayernom, izgubiti 9:2", nogometnim rječnikom opisuje stanje.

Treba shvatiti da je Europska unija drugi najveći svjetski proizvođač svinjskog mesa i najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda. Samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa na razini EU je 121 posto. U tim kalkulacijama, najveću samodostatnost ima Danska sa čak 326 %, a Hrvatska, poznato je, nije samodostatna odnosno variramo na 50, eventualno 52 posto. 

Problem domaćeg svinjogojstva nije samo od lani kada je zbog ASK usmrćeno čak 141.494 svinja, imali smo ga i ranije. Sjetit ćemo se drastičnog pada cijene kada je naše tržište preplavila svinjetina iz Njemačke kojoj je Kina otkazala uvoz zbog - afričke svinjske kuge. Nekako se preživjelo, a onda smo i sami doživjeli što znači kada nam se pojavi takva bolest. 

Bolest je to, otkriva Matić, koja nije mimoišla ni njegovo gospodarstvo koje je i dalje prazno. Repopulaciju, sukladno kako se bude kretao projekt stvaranja hrvatskog nacionalnog uzgojnog programa - planira na proljeće. 

Plan je i da sami Slavonci bolje nauče promovirati vlastite proizvode. "Mi to ne znamo. Kažemo kulen je odličan. A zašto? Pa Dalmatinci će vam danima pričati o maslinovom ulju, sastojcima, njegovoj zdravstvenoj vrijednosti", kaže. 

Naučiti prezentirati proizvod

Primjerice, uz samu kvalitetu mesa treba naučiti pojasniti značaj začinske paprike u suhomesnatim proizvodima. Da ta paprika sadrži kapsaicin koji ne daje samo ljutinu, već ima posebna ljekovita svojstva koja je čine jednom od najzdravijih namirnica na svijetu. Zatim da taj proizvod sadrži selen i pobrojati sve dobrobiti za zdravlje tog esencijalnog mikronutrijenta. 

Ukratko, domaće svinjogojstvo mora napraviti zaokret u proizvodnji i odmaknuti se od intenzivnog. "Ne možemo se i ne trebamo natjecati s EU", ističe. 

Kako je kraj studenog obično vrijeme svinjokolje, a mediji mahom govore o nestašici domaćih svinja, koja opet je točna, ali ne samo zbog zaraze koja je poharala domaće svinjce, Matić uzvraća da će mesa biti. No, opet se vraćamo na isto - pitanje je kakvog će biti. 

"Europa gura ideju 'od polja do stola', a to je ono što mi možemo ponuditi. I to pravu kvalitetu s naglaskom na hranidbu i pasminu odnosno križanca koji to može dati", zaključuje. 

Što je s tipskim objektima?

Prazni su i svinjci predsjednika Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antuna Golubovića. Premda mu je 12 mjeseci od zaraze i usmrćivanja svih grla isteklo još ljetos, ne želi u repopulaciju dok svi koji su se našli u istoj situaciji ne dobiju željena rješenja. 

Jedno od pitanja koje mnoge odvraća od uzgoja su i najavljeni tipski objekti. Predložen model kojeg izrađuje Veterinarski fakultet u Zagrebu je vraćen na doradu i konačno rješenje se očekuje početkom 2025. Dok se ne zna što će biti s tom idejom, mnogi povlače ručnu. 

Kako je podsjetio, HPK je predložila njihovu izgradnju za uzgoj sa šest krmača i stotinu tovljenika jer takav bi model bio mjera za hrvatsku obitelj u kojoj je jedan supružnik zaposlen, a drugi nezaposlen. Prema njemu. dodatni prihodi od svinjogojstva mogli bi biti prevaga u odluci ostati ili ne u ruralnom prostoru. Prednost je svakako i činjenica da se takve objekte može napraviti brže i jeftinije pa i financiranjem putem EU fondova. 

O samom stanju u svinjogojstvu, dodaje, razgovarali su još početkom lipnja s resornim ministrom Josipom Dabrom. Otad su, dodaje, u niz navrata tražili novi sastanak, ali bezuspješno. 

"Tko je tad popunio svinjce, sada ima odojke", usporedio je koliko je vremena prošlo otkad ih je primio. 

Ministar ih ignorira?

Zanimljivo, ministar je za danas, 20. studenog, najavio "briefing za novinare" o "Stanju u svinjogojstvu RH uoči jedne od glavnih tradicija Hrvatske – kolinja/svinjokolje". I ne, otkriva nam Golubović, nisu u međuvremenu dobili nikakav poziv na sastanak. 

"Jednostavno je takav loš odnos prema HPK iz Ministarstva. Bivša ministrica je znala poslati poziv navečer za sastanak ujutro, po principu 'da nije da vas nismo zvali' pa se i iznenaditi kad bismo ostavili sve i pojavili se, a novi ministar ni to", kaže nam. 

Htjeli su s njim razgovarati upravo o otvorenim pitanjima, stanju u svinjogojstvu, tipskim objektima, izgradnji klaonica... 

I da, što se tiče klasične svinjokolje, tradicijske, obiteljske, ona je dozvoljena za osobne potrebe. Međutim, kaže nam i Andrija Matić, ljudi se sve češće okreću klaonicama. Manje posla, nema ustajanja u pet, nema brige o nošenju mesa na pregled na trihinelu... Tradicija, čini se, gubi utrku u odnosu na komociju.