Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočni fond
  • 16.04.2026. 09:00

Rast broja svinja, jedna kategorija u ozbiljnom plusu - što je s ostalom stokom?

Podaci DZS-a odnose se na konačan broj stoke i peradi na promatrani datum te obuhvaćaju poljoprivredna gospodarstva koja zadovoljavaju kriterije za uzgoj stoke i peradi

Rast broja svinja, jedna kategorija u ozbiljnom plusu - što je s ostalom stokom?
Foto: Shutterstock/Bits And Splits

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o stanju koje se odnosi na dan 1. studenoga 2025., stočni fond u Hrvatskoj bilježi mješovite trendove. Dok pojedine kategorije bilježe pad, druge pokazuju rast, osobito u svinjogojstvu i uzgoju pura.

Ukupan broj goveda u 2025. godini iznosio je 418 tisuća, što je smanjenje od 0,9% u odnosu na prethodnu godinu. Broj muznih krava zadržao se na približno istoj razini, s ukupno 71 tisućom grla, dok je njihov ukupan broj blago pao za 1,5%.

Ukupan broj peradi smanjen za 5,1%

Znatniji pad zabilježen je u ovčarstvu. Ukupan broj ovaca smanjen je za 5,8%, na 521 tisuću grla, dok je broj ženskih rasplodnih grla pao za 5,5%. Sličan trend prisutan je i kod koza, čiji je ukupan broj manji za 2,9% i iznosi 66 tisuća grla.

S druge strane, svinjogojstvo bilježi rast ukupnog broja svinja za 3,2%, na 901 tisuću grla. Najveći porast zabilježen je u kategoriji svinja težih od 110 kilograma, kojih je čak 18,4% više nego godinu ranije. Istodobno, zabrinjava pad broja svinja za rasplod od 10,9%, uključujući smanjenje broja krmača i nazimica.

Državna statistika kaže: Porastao broj goveda, ovaca, svinja i pilića, pao broj koza

U peradarstvu je vidljiv pad. Ukupan broj peradi smanjen je za 5,1%, na 10,72 milijuna komada. Posebno je izražen pad broja kokoši, kojih je gotovo 15% manje nego 2024. godine. Broj tovljenih pilića smanjen je za 1,7%, dok je uzgoj pura zabilježio rast od 10,2%. Istodobno, broj gusaka i pataka također je u padu.

Detaljniji podaci pokazuju da je broj teladi za klanje smanjen za 5,3%, dok je broj junica za klanje porastao za 11,1%. Kod svinja, rast je zabilježen u većini kategorija tovljenika, osobito u težinskim skupinama iznad 80 kilograma, dok je broj lakših svinja (50–80 kg) pao za više od 17%.

Nastavak strukturnih promjena

U sektoru peradarstva, osim pada kokoši, smanjen je i broj pilenki i pijetlova za 11,8%, dok su guske zabilježile najveći relativni pad od čak 33,3%.

Podaci DZS-a odnose se na konačan broj stoke i peradi na promatrani datum te obuhvaćaju poljoprivredna gospodarstva koja zadovoljavaju kriterije za uzgoj stoke i peradi.

Ukupno gledano, statistika za 2025. godinu ukazuje na nastavak strukturnih promjena u domaćoj stočarskoj proizvodnji, pad u govedarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, uz istodobni rast u svinjogojstvu i segmentu uzgoja pura. Ovakvi trendovi mogli bi imati dugoročne posljedice na domaću proizvodnju hrane i stabilnost tržišta.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.

Izdvojen oglas

KLUB

Samonikli suncokret več privukao pažnju pčeline zajednice, ali Surimi CL na polju nikako da procvate, ili je OSSK-a u sjeme zaboravio ugraditi latice. Znakova cvatnje ima i pčela a latica nema. 🤔🤔 Nije ni kukuruz loš, od vručina propucao... Više [+]