• Stočni fond
  • 16.04.2026. 09:00

Rast broja svinja, jedna kategorija u ozbiljnom plusu - što je s ostalom stokom?

Podaci DZS-a odnose se na konačan broj stoke i peradi na promatrani datum te obuhvaćaju poljoprivredna gospodarstva koja zadovoljavaju kriterije za uzgoj stoke i peradi

Rast broja svinja, jedna kategorija u ozbiljnom plusu - što je s ostalom stokom?
Foto: Shutterstock/Bits And Splits

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o stanju koje se odnosi na dan 1. studenoga 2025., stočni fond u Hrvatskoj bilježi mješovite trendove. Dok pojedine kategorije bilježe pad, druge pokazuju rast, osobito u svinjogojstvu i uzgoju pura.

Ukupan broj goveda u 2025. godini iznosio je 418 tisuća, što je smanjenje od 0,9% u odnosu na prethodnu godinu. Broj muznih krava zadržao se na približno istoj razini, s ukupno 71 tisućom grla, dok je njihov ukupan broj blago pao za 1,5%.

Ukupan broj peradi smanjen za 5,1%

Znatniji pad zabilježen je u ovčarstvu. Ukupan broj ovaca smanjen je za 5,8%, na 521 tisuću grla, dok je broj ženskih rasplodnih grla pao za 5,5%. Sličan trend prisutan je i kod koza, čiji je ukupan broj manji za 2,9% i iznosi 66 tisuća grla.

S druge strane, svinjogojstvo bilježi rast ukupnog broja svinja za 3,2%, na 901 tisuću grla. Najveći porast zabilježen je u kategoriji svinja težih od 110 kilograma, kojih je čak 18,4% više nego godinu ranije. Istodobno, zabrinjava pad broja svinja za rasplod od 10,9%, uključujući smanjenje broja krmača i nazimica.

Državna statistika kaže: Porastao broj goveda, ovaca, svinja i pilića, pao broj koza

U peradarstvu je vidljiv pad. Ukupan broj peradi smanjen je za 5,1%, na 10,72 milijuna komada. Posebno je izražen pad broja kokoši, kojih je gotovo 15% manje nego 2024. godine. Broj tovljenih pilića smanjen je za 1,7%, dok je uzgoj pura zabilježio rast od 10,2%. Istodobno, broj gusaka i pataka također je u padu.

Detaljniji podaci pokazuju da je broj teladi za klanje smanjen za 5,3%, dok je broj junica za klanje porastao za 11,1%. Kod svinja, rast je zabilježen u većini kategorija tovljenika, osobito u težinskim skupinama iznad 80 kilograma, dok je broj lakših svinja (50–80 kg) pao za više od 17%.

Nastavak strukturnih promjena

U sektoru peradarstva, osim pada kokoši, smanjen je i broj pilenki i pijetlova za 11,8%, dok su guske zabilježile najveći relativni pad od čak 33,3%.

Podaci DZS-a odnose se na konačan broj stoke i peradi na promatrani datum te obuhvaćaju poljoprivredna gospodarstva koja zadovoljavaju kriterije za uzgoj stoke i peradi.

Ukupno gledano, statistika za 2025. godinu ukazuje na nastavak strukturnih promjena u domaćoj stočarskoj proizvodnji, pad u govedarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, uz istodobni rast u svinjogojstvu i segmentu uzgoja pura. Ovakvi trendovi mogli bi imati dugoročne posljedice na domaću proizvodnju hrane i stabilnost tržišta.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.

Izdvojen oglas

KLUB

Mala farmerica, veliko srce, još veći osmijeh među kokicama. #RuralFoto #Selo

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo