Pršutari slave, do ulaska u EU stiže certifikat izvornosti

Istarski pršut, prema signalima koji su iz Bruxellesa stigli u Vodnjan, u Udrugu proizvođača istarskog pršuta, tijekom lipnja dobit će EU oznaku izvornosti i postati prvi hrvatski proizvod zaštićen po europskim mjerilima, potvrdio je za Poslovni dnevnik u srijedu predsjednik Udruge Milan Buršić.

Certifikat o zaštiti izvornosti tako će pršutarima stići u pravom trenutku, uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a Istrijani će, najavljuje Buršić, nakon 1. srpnja svojim pršutom ponuditi i uzvanike u Bruxellesu, okupljene na prigodnom primanju. Od ideje do EU certifikata prošlo je gotovo 16 godina, kaže Buršić. Od 1997. godine, kada je projekt pokrenut, on i ostali članovi udruge više od stotinu puta bili su u Zagrebu i obišli urede Ministarstva poljoprivrede radi rješavanja detalja vezanih uz ishođenje oznake izvornosti na nacionalnoj razini, što je bio prvi korak. Dobili su je u veljači 2002., no zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, registraciju izvornosti morali su obnavljati. Postupak je pokrenut 2008. i završen u veljači 2011., da bi u lipnju sljedeće godine prvih pet proizvođača istarskog pršuta dobilo službeni žig za označavanje svojih pršuta.

Mjerodavnim institucijama Europske komisije zahtjev za dodjelu EU certifikata oznake izvornosti vodnjanska udruga pršutara poslala je pak u listopadu prošle godine. "Velika volja i upornost članova Udruge, međutim, ne bi bila dovoljna da nije bilo i značajne potpore Istarske županije i Ministarstva poljoprivrede," priznaje Buršić. Postupak zaštite osim što je iziskivao veliku volju, strpljenje te slogu i zajedništvo istarskih pršutara, zahtijevao je i dosta novca. Od ulaska u postupak 1997. do posljednje registracije u nacionalnim okvirima 2011. za certificiranje izvornosti istarskog pršuta potrošeno je 1,69 milijuna kuna. Članovi Udruge sudjelovali su sa 540 tisuća kuna dok je ostatak uplaćen iz proračuna Ministarstva poljoprivrede i Istarske županije, a 26.000 kuna stiglo je vodnjanskim pršutarima i iz blagajne USAID-a.

Bez te potpore sami ne bismo mogli zatvoriti financijsku konstrukciju projekta, kaže nam Buršić, te navodi da je za ishođenje EU oznake izvornosti trebalo platiti samo biljege, budući da Bruxelles tek uvažava (ili odbija) dokumentaciju o oznaci izvornosti ishođenu na lokalnoj razini svake države gdje proizvod nastaje. Udruga koju vodi danas broji 17 proizvođača i, prema sadašnjim kapacitetima, godišnje na tržište može isporučiti oko 30.000 komada pršuta. Ambicije su im značajno veće i, ističe Buršić, u Udruzi uopće ne strahuju od skorašnjeg brisanja granica i moguće konkurencije jer vrhunski proizvod, kakav je njihov pršut, uvijek nađe kupca. Prema neslužbenim podacima iz turističkih zajednica i hotelsko-ugostiteljske branše sama Istra godišnje konzumira više od 50.000 pršuta.

Što je prešućeno

Zakazali su hrvatski proizvođači

Nedavna upozorenja da hrvatska vina, prošek zbog Talijana, a teran zbog Slovenaca, od srpnja više pod tim imenima ne mogu biti prodavana, budući da su te dvije države za svoja istoimena vina izborile zaštitu u EU, izazvao je veliku buku i nezadovoljstvo vinara koji su prozvali hrvatski pregovarački tim za nekvalitetno obavljene pregovore s Europskom komisijom. U toj buci prešućena je najvažnija činjenica - da zaštitu i zemljopisne i oznake izvornosti zapravo mogu tražiti isključivo proizvođači, bilo kao pojedinci ili udruženi. Proizvođači su zakazali jer u Hrvatskoj slabo prolazi udruživanje, a kao pojedinci bi teško mogli svladati skupu i zahtjevnu proceduru. Zakazalo je i Ministarstvo poljoprivrede - moralo je aktivnijom logistikom potaknuti proizvođače da krenu u zaštitu više proizvoda.

Kranjska kobasa u postupku

Slovenci zaštitili 16 proizvoda

Slovenci nisu gubili vrijeme i ozbiljnije su nego mi proteklih godina prionuli zaštiti svojih proizvoda prema standardima EU. Tako među 1150 ukupno certificiranih proizvoda na razini Unije, Slovenci već imaju 16 zaštićenih proizvoda. U postupku su kranjska klobasa i kraški med, a u statusu prijavljenih: prekmurska šunka, piranska sol, slovenski med i sir mohant.

Autor: Božica Babić Foto: Rajko Polić