Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gospodarska zona Kukuzovac
  • 11.11.2013. 07:12

Pršutana Delicije Marović - s rizikom u profit

Stručnjaci i vlasnici ocjenjuju kako će se projekt Delicije Marović u atraktivnoj GZK kod Grada Sinja itekako isplatiti, u koju će se u konačnici uložiti oko šest milijuna kuna. Slogan vlasnika i suvlasnika je - bez rizika nema ni profita

  • 4.683
  • 333
  • 0

Nedavno izgrađena pršutana Delicije Marović u atraktivnoj gospodarskoj zoni Kukuzovac (GZK), čiji je vlasnik Jakov Marović iz Mravinaca, prvi je takav proizvodni objekt na području Grada Sinja. Riječ je o modernoj pršutani gotovo tik uz državnu cestu Zagreb-Sinj-Split te nadomak autoceste Zagreb-Split (Dugopolje) - Šestanovac - Ravča (Vrgorac) Nova Sela - Dubrovnik, čiji je suvlasnik i direktor Zdeslav Marović, perspektivni pršutar, koji je član nedavno utemeljenog Klastera Hrvatski pršut na osnivačkoj skupštini u Dugopolju.

Zdeslav Marović u pršutani Delicije Marović

Gospodarski objekt je podignut na zemljišnoj čestici površine 2200 metara četvornih u kršu dalmatinskog zaobalja, no radni prostor pogona zauzima 500 kvadrata, koji ima značajno mjesto u ruralnom razvoju zagorskog dijela Splitsko-dalmatinske županije radi rješavanja problema nezaposlenosti, primjerice Grada Sinja, ali i kao dopuna ponude seoskog turizma glede proizvodnje hrane tražene na domaćem i inozemnom tržištu. Stručnjaci ocjenjuju kako će se taj projekt ulaganja u poljoprivredno gospodarstvo, vrijedan oko 6 milijuna kuna, itekako isplatiti u konačnici.

Pršutana 'Delicije Marović' u GZK jedina na području Grada Sinja

Marovići ističu kako će vrijednost projekta u konačnici iznositi oko 6 milijuna kuna. Kažu kako su u prvu fazu izgradnje te u opremu pršutane - čiji je kapacitet oko 500 tona suhomesnatih proizvoda godišnje (dalmatinskog pršuta, plećki, pancete, pečenica) - do sada uložili 4,5 milijuna kuna od čega vlastitih sredstava oko 2 milijuna i 300 tisuća kuna. Podsjećaju i na činjenicu kako se njihova obitelj oduvijek bavila proizvodnjom kvalitetnog dalmatinskog pršuta, pancete, pečenice njegujući tako dobru, dugogodišnju tradiciju.

Suhomesnati proizvodi u pršutani Delicije marović

Dodaju kako drugi proizvodi i svinjske plećke također imaju svoje kupce na tržištu te da se širi krug potrošača. Na upit jesu li svjesni rizika s obzirom na teška vremena, odnosno na dugogodišnju gospodarsku krizu i sve što ona sobom nosi, Jakov i Zdeslav Marović, otac i sin su posve optimistični u svojim zajedničkim, hvale vrijednim razvojnim planovima.

Držali smo se onog slogana kako 'bez rizika nema ni profita'. Zasad još uvijek dobro guramo, a kako ćemo ubuduće rasti - vidjet ćemo. Postojeći pokazatelji govore kako možemo opstati na tržištu, a sadašnji kapaciteti naše pršutane popunjeni su oko 90 posto. Kako zadovoljavamo domaće tržište, izvozeći svoje proizvode u Sloveniju, nastojat ćemo širiti proizvodnju te zaposliti nove ljude kad za to dođu bolja vremena. Sirovina nam ne predstavlja problem, tim više što je naš strateški partner Pivka Rijeka, tvrtka s kojom dobro surađujemo. Svježe svinjske butove, pancetu, pečenicu dobavljamo iz Mađarske, jer nam je sirovina iz uvoza jeftinija, vjerojatno i kvalitetnija nego domaća“, ističu Jakov i Zdeslav Marović, tvrdeći:

"Bez rizika nema ni profita" - slogan je tvrtke 'Delicije Marović'

Na žalost, u Hrvatskoj još ni s kim nismo uspjeli dogovoriti neki kvalitetniji kontinuitet opskrbe sirovinom koja nam je itekako potrebna - primjerice određene količine svježih svinjskih butova, pancete, pečenice. .Zato smo prisiljeni uzimati robu iz inozemstva. Nadamo se kako će u bliskoj budućnosti i u Hrvatskoj biti dovoljno sirovine pa ju nećemo morati kupovati izvan naše domovine. Inače, zasad u Mađarskoj na mjestu obrade odabiremo svježe svinjske butove, plećke, pancetu, pečenicu, a lakše nam je što ni carine nemamo nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije. Više nemamo ni smrznute robe, jer nam ista brzo stiže u pršutanu. Primjerice, ako se svinje danas u poslijepodnevnim satima obrađuju u Mađarskoj, već su sutra u Hrvatskoj, odnosno u našoj pršutani.

Suhomesnati proizvodi u pršutani Delicije Marović

Dodatno ga raduje i to što njegova tvrtka zasad ima osiguran plasman svih svojih proizvoda, napose dalmatinskog pršuta na domaćem i slovenskom tržištu, zahvaljujući baš strateškom partneru Pivki, tvrtki iz Rijeke, koja je nazočna u svim trgovačkim lancima u maloprodaji na području Hrvatske. Ima i naznaka kako bi svoje proizvode uskoro mogao izvoziti i u Srbiju, jer je trenutačno u pregovorima s tamošnjim uvoznicima. Maroviću je također dobro poznato kako je dalmatinski, odnosno hrvatski pršut postao brend te da na sve šira vrata plasira potrošačima i dalmatinsku pancetu, pečenicu i plećke. Voli reći kako se od proizvodnje pršuta može živjeti, a podmiruje i sve svoje obveze. Nada se kako će u sklopu tek osnovanog Klastera Hrvatski pršut ne samo on, nego i svi pršutari, ubuduće moći dobiti jeftiniju sirovinu, pa bi Marovićev finalni proizvod (pršut, panceta, pečenica) mogao biti jeftiniji. Ocjenjuje kako bi tako i naši siromašniji potrošači u tekućem, nažalost kriznom razdoblju, mogli kušati te delicije.

Tvrtka 'Delicije Marović' - član novoosnovanog klastera 'Hrvatski pršut'

Dakle, naša je tvrtka Delicije Marović član novoosnovanog Klastera Hrvatski pršut pa se nadamo da će tako biti bolje svim pršutarima u toj skupini, dakako očekujući kako ćemo svi u tom udruženju, tako povezani, brže i lakše nabavljati sirovinu, proizvoditi i plasirati robu na tržište, dakako i više zapošljavati radnika. I troškovi će nam biti manji pri kupnji i dopremi sirovine, repromaterijala te svih potrebnih stvari. Zapravo, bit će nam manji ulazni troškovi, no ocijenili smo kako će taj klaster svima donijeti nešto korisno, dobro u našem sustavu.

Pršuti u pršutani delicije Marović u sinjskoj GZK

Sve potvrđuje kako naša proizvodnja kontinuirano raste od samog početka rada, posebice u turističkoj sezoni. I naš udio prodajne robe na tržištu stalno raste u čemu je itekako prepoznatljiva naša pršutana. Ne bojimo se ni toga kako bi nas mogla eventualno preplaviti slična roba iz uvoza, jer imamo svoju kvalitetu potvrđenu na tržištu. Naš smo pršut nedavno izložili i pokazali na međunarodnom sajmu pršuta u istarskom Tijanu gdje je osvojio zlatnu medalju u kategoriji dimljenih pršuta s kožom. Prema onom što sam tada vidio na izložbi u neočekivano velikoj konkurenciji, zaključio sam kako hrvatski pršutari imaju kvalitetnije proizvode nego primjerice talijanski, španjolski, austrijski“, ocjenjuje Zdeslav Marović, suvlasnik i direktor tvrtke Delicije Marović.

Jakov Marović, vlasnik pršutane Delicije Marović

Podsjeća kako su u početku, tek kad je otvorena pršutana Delicije Marović, proizvodili male količine pršuta, dalmatinske pancete i pečenice. Naglašava kako je proizvodnja znatno porasla i kapaciteti pršutane povećani čak na 90 posto nakon što je njezin strateški partner postala Pivka Rijeka, jer je ubrzo prepoznao kvalitetu robe. Tvrdi kako je cijena ulazne sirovine iz Mađarske jeftinija, znatno povoljnija od domaće, te da su i cijene Marovićevih proizvoda povoljnije, popularnije u odnosu na cijene iste robe iz Španjolske, Italije, Austrije.

Sirovina iz Mađarske, proizvod prepoznatljiv na domaćem i inozemnom tržištu

Danas je u našoj pršutani zaposleno 5 radnika. Kako je naša pršutana rasla, razvijala se, tako smo zapošljavali nove ljude. U početku smo imali samo dvojicu zaposlenika, ja i dr. veterine Joško Rogulj, naš vanjski suradnik i tehnolog, koji prati proizvodnju od samog početka. Čini se kako naša tvrtka, unatoč teškoćama uslijed posljedica dugogodišnje gospodarske krize, nema problema. Inače, problema imamo, nažalost, ali ih potiskujemo u drugi plan, koliko god možemo. Svjesni smo činjenice kako ne možemo ići naprijed ako stalno govorimo o problemima, nego moramo raditi. No tko god želi raditi u Hrvatskoj mora biti spreman na velika odricanja, jer samo tako može polučiti kakav-takav uspjeh. U tome značajno mjesto imaju novinari i mediji. Želim reći kako novinari nikad ne gnjave, dapače oni za sve poduzetnike predstavljaju prozor u svijet, posebice za nas male gospodarstvenike. Kako bi potrošači znali za nas i naše proizvode da nije novinara i medija?“, pita Zdeslav Marović, a njegov otac Jakov (68), vlasnik tvrtke Delicije Marović, želi čitateljima portala Agrokluba približiti tek dijelić onoga što je sve prethodilo izgradnji i opremi pršutane u sinjskoj GZK, proizvodnji tog pogona i njegovu poslovanju.

Marija Poljak, zaposlenica u pršutani Delicije Marović

Radio sam 36 godina u splitskom Cianu, tvrtki koja se bavi specifičnim poslovima. Održavali smo sve pršutane na području bivše Jugoslavije, na prostoru od Posedarja do Crne Gore. Kako sam u toj tvrtki bio najprije tehnički direktor, zatim direktor tvrtke, radio sam i na zaštiti suhomesnatih proizvoda, što se pak tiče nametnika. Nakon što sam otišao u penziju, inicirao sam gradnju ovog objekta i njegovu prvu fazu smo uspješno završili zahvaljujući vlastitu kapitalu, dakako i uz pomoć kredita. Radimo dobro i zasada je, hvala Bogu, sve u redu. Očekujemo kako će nam u buduće biti još bolje računajući i na nedavno osnovani Klaster Hrvatski pršut, koji je na početku okupio više od 30 članova pršutara. Inače, pršutanu smo ovdje otvorili u srpnja 2012. godine koja uspješno radi i posluje, zahvaljujući njezinu direktoru i voditelju, dakako i svim zaposlenicima“, riječi su Jakova Marovića, vlasnika tog iznimno značajnog gospodarskog objekta u proizvodnji hrane.

Značajan gospodarski objekt u proizvodnji hrane i njegovanju tradicije

Ocjenjuje kako će im još nekoliko godina biti teško, naporno dok u cijelosti ne otplate kredite. Gospodin Jakov napominje kako je njegova obitelj sa strahom ušla u taj projekt koji je, inače, itekako značajan u lancu proizvodnje hrane, a izniman je i za dopunu ponude hrvatskog turizma. Ocjenjuje kako bi pršutana Delicije Marović bila popunjena kad bi imala još toliki kapacitet, makar joj je sadašnji kapacitet popunjen oko 90 posto proizvodeći godišnje oko 500 tona pršuta te inih suhomesnatih proizvoda (pancete, pečenice, plećke).

Zaposlenica Marija Poljak na rezanju pršuta

Sve potvrđuje kako smo na pravom putu i moramo izdržati u svojim planovima, iako će nam još koje vrijeme biti naporno. No što je, tu je. Zasad sam zadovoljan proizvodnjom suhomesnatih proizvoda te plasmanom robe na tržištu, čemu je uvelike pridonio naš strateški partner Pivka Rijeka. Također vršimo usluge soljenja, sušenja, dimljenja, dozrijevanja pršuta, pancete, pečenice, plećke. Unatoč teškim posljedicama dugogodišnje gospodarske krize, ja sam optimist u svom poslu. Kao optimist sam ušao u ovaj posao i više nema povratka. Inače, naši odnosi s Gradom Sinjem, upravom GZK su izvanredni, baš kao i s ljudima u županijskim ispostavama, posebice pri dobivanju svih mogućih dozvola - izvanredni su od prvog dana suradnje“, iskreno će Jakov Marović.

Uspjehu tvrtke 'Delicije Marović' uvelike pridonio strateški partner Pivka Rijeka

Sretan je, očito, što su zadovoljni i djelatnici u pršutani Delicije Marović, poput mlade radnice Marije Poljak iz Glavica kod Sinja, koja radi na stroju za rezanje pršuta te inih suhomesnatih proizvoda. „Ovaj posao radim 14 mjeseci, dobro sam se snašla, uhodala i ništa mi nije teško. Od kuće do radnog mjesta putujem manje od 10 kilometara u jednom smjeru. Dodatno me raduje što sam u stalnom radnom odnosu i svime sam zadovoljna u tvrtki, te uživam u svom poslu“, ukratko će Marija.


Tagovi

Pršutana Delicije Marović GZK Klaster Suhomesnati proizvodi Ulaganje Poljoprivredno gospodarstvo Sinj Jakov Marović Zdeslav Marović Pivka Rijeka Plasman Hrvatski pršut Sirovina

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]