Prošle godine zabilježen veći broj ovaca i koza, no manji broj isporučitelja mlijeka

Centar za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavio je godišnje izvješće o stanju u ovčarstvu i kozarstvu u 2020. godini. 

Prema njihovim podacima, ukupan broj ovaca na kraju prošle godine bio je 612.806 od čega je 48.923 uzgojno valjanih grla što je u odnosu na 2019. više za oko 10 posto. 

Izvornim pasminama pripada 75 posto od ukupnog grla, a najzastupljenije su lička s 29,96 posto ili 15.655 i dalmatinska pramenka s 23,98 posto ili 11.734 grla. Najbrojnija inozemna pasmina u Hrvatskoj je romanovska ovca s 4.014 grla. 

Kada je riječ o kozama, njih je u 2020. ukupno bilo 71.140, od čega uzgojno valjanih 7.548 grla što je u odnosu na godinu prije više za 1,2 posto. Izvornim pasminama poput hrvatske šarene, hrvatske bije i istarske pripada samo trećina, dok ostatak populacije ide na strane kao što su alpina, sanska i burska. 

Što se tiče europskog tržišta, tijekom prošle godine broj ovaca smanjen je za 0,6 posto, dok je broj koza povećan 1,9 posto u odnosu na godinu prije. 

Manji uvoz mesa i živih životinja

Vanjskotrgovinska bilanca u prometu ovčjeg i kozjeg mesa nažalost je u 2020. godini iskazana kroz deficit. Uvoz ovčjeg i kozjeg mesa manji je 33 posto, a izvoz 63 posto. Također, uvoz živih životinja manji je za 39 posto, a izvoz 49 posto.

Broj klasiranih ovčjih trupova nakon niza godina povećanja, tijekom 2020.godine smanjio se za 18 posto, a manja je i ukupna masa razvrstanih trupova na liniji klanja i to za 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prosječna cijena trupa lake janjadi tijekom 2020. godine viša je za osam posto, a teške janjadi 25,1 posto u odnosu na 2019. 

Što se tiče EU tržišta, ukupna proizvodnja mesa bila je oko 600 milijuna kilograma (izražena kroz težinu trupa). 

U okviru europske proizvodnje mesa razlikuje se proizvodnja manjih (mediteranske zemlje s proizvodnjom mlijeka – Grčka i Italija) i većih završnih težina trupa (Irska), dok je francuska i španjolska proizvodnja kombinacija ova dva sustava. Najveći proizvođači u 2020. ovčjeg mesa bili su Španjolska, Rumunjska, Francuska i Grčka, dok su kozjeg mesa Grčka, Španjolska, Rumunjska i Francuska (podaci prema broju zaklanih grla u klaonicama).

Smanjio se broj isporučitelja mlijeka

Prošle godine u Hrvatskoj je otkupljeno 2.820.751 kg ovčjeg mlijeka, što je u usporedbi s 2019. više za 6,6 posto i kozjeg 4.054.856 kg također više 1,6 posto. 

Iako se povećala isporučena količina po isporučitelju, ovčjeg 11, a kozjeg tri posto, broj isporučitelja lani se smanjio i to ovčjeg za 3,6 posto, a kozjeg nešto manje, 1,3 posto. 

Prema podacima HAPIH-a, a kada je riječ o EU tržištu, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka predstavlja tri posto sveukupne proizvodnje u Uniji i devet posto proizvodnje sira. Zemlje s najvećom proizvodnjom su Grčka, Španjolska, Francuska, Italija i Rumunjska koje zajedno čine preko 90 posto ukupne proizvodnje mlijeka u EU.

Mlijeko se uglavnom koristi za preradu u sir, a zemlje s najvećom proizvodnjom ove namirnice su Španjolska, Grčka, Francuska i Italija te one zajedno čine preko 90 posto ukupne proizvodnje. Prošle godine zabilježeno je više ovčjeg za 1,8 posto, dok je s duge strane kozjeg bilo manje 7,8 posto u odnosu na godinu prije. 

Sustav obveznog označavanja i registracije 

Ovce i koze označavaju se s dva sredstva označavanja od kojih je jedno ušna markica s jedinstvenim životnim brojem, a drugo bolus elektronski transponder koji je kodiran istim jedinstvenim životnim brojem koji stoji na ušnoj markici.

Svaka ovca odnosno koza nakon označavanja se upisuje u Jedinstveni registar ovaca i koza pod svojim Jedinstvenim životnim brojem.

Tako je u 2020. ukupno označeno i registrirano 294.723 ovaca i 31.167 koza, a najviše njih iz Zadarskoj županiji.

Od ukupnog broja označenih ovaca 164.655 grla čini ženska populacija, a 130.068 grla muška populacija, dok je kod koza bilo 19.539 ženki i 11.628 mužjaka.

Cjelovito izvješće pročitajte u dokumentu ispod teksta.