Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Udruga Ruta Cres
  • 13.06.2017. 18:00

Pronašla namjenu za odbačenu ovčju vunu - modu!

Udruga Ruta s Cresa pod vodstvom predsjednice Vesne Jakić dizajnerice tekstila i odjeće bavi se (o)čuvanjem i obradom (filcanjem) odbačene ovčje vune koja postaje smeće i ekološki problem. Od 10.000 ovaca creske pramenke, godišnje se dobije oko 15 tona vune.

  • 6.423
  • 441
  • 0

"Hrvatska baca vunu a samo pojedinci brinu o toj zapravo vrijednoj sirovini od koje se može štošta napraviti". Kaže to Vesna Jakić predsjednica Udruge Ruta sa Cresa, diplomirana dizajnerica tekstila i odjeće. Svaka je vuna dodaje iskoristiva na svoj način, počevši od izolacijskih ploča za kuću do filcanih uporabnih predmeta od torbi, prostirki, jastučnica do odjevnih komada.

Creska vuna odbačena pored puta i po kamenjarima

Na Cresu nije novost kraj puta, po kamenjarima i drugdje vidjeti odbačenu ovčju vunu, a riječ je o ovci pramenki koju odlikuje duga dlaka odnosno gruba vuna.

Creske ovce slobodno hodaju po pašnjacima koji su, šteta je zapušteni i nemalo pod drvetom smreke pod koju se životinje zavlače. Zato im je runo nerijetko puno iglica tog drveta i zaprljano. Kako bi spasila vrijednu sirovinu i pokazala kako se od nje može dobiti i tekakva uporabna vrijednost, naša sugovornica obilazi vlasnike stada, i kaže "surađuje s ljudima koji imaju dobru volju" da ta vuna ne propadne. Vunu joj daju, a ona joj (na)dalje oživljava vrijednost.

Ovčje runo prvo treba oprati, osušiti pa (iš)češljati

Sirovinu objašnjava prvo valja "sortirati, oprati i osušiti" pa je onda poslati na češljanje. Od naše se ovce sa Cresa ne može raditi neki "finjak" kao što bi to bio slučaj sa merino ovcom, ali vrijednost ta sirovina ima ističe gospođa Vesna.

Višestruko iskoristiva vuna postala smeće!

Slovenci obilaze ovčare educirajući ih šišanju ovaca i sortiranju vune

Navela nam je primjer slovenske obitelji koja kaže po Sloveniji obilazi ovčare, i educira ih kako ovce šišati odnosno sortirati vunu koju potom odvoze u Belgiju na pranje, jer im je to isplativije nego da rade svoju praonu.

Od odbačene vune do umjetnosti

Vuna im prolazi kroz odgovarajuće tehnološke procese nakon čega od nje proizvode posteljinu i jastuke, poplune, prekrivače, izolacijske ploče za kuću, a imaju čak i svoje pletilje koje im pletu odjevne predmete. Naša sugovornica opisujući nam rad s vunom kaže da pranje tj. češljanje vune po kilogramu plaća 80 kuna, a nakon što runo prođe taj proces postaje "mekano kao vatica". Otkriva nam i da Cres broji 10.000 ovaca, a svake se godine od njih dobije oko 15 tona vune.

Vuna postala smeće i ekološki problem

Ona se međutim "ne sprema u vreće niti štale, već se ostavlja po poljima pa postaje smeće i ekološki problem. To više jer "vuna se ne razgrađuje" objašnajva nam dizajnerica teksitla dodajući kako ona kada se zapali samo-tinja. Problem je ističe i taj što su ovčari nakon ulaska Hrvatske u EU, koji dobivaju poticaje za ovce, dobili i naputak da zbrinu vunu. To se međutim (još) nije dogodilo jer "mi još dvojimo je li vuna sirovina ili otpad", ističe naša sugovornica. Kako bi educirali javnost ponajprije žitelje Cresa, gospođa Vesna i udruga Ruta začeli su mnoge projekte o tome što se sve može od vune napraviti.

Vuna kao odjevni predmet

Hrvatskoj treba praonica vune

Prvotno tvrdi ona "Hrvatskoj treba praonica vune" i više sluha za tu sirovinu. Runo kada se opere i isčešlja, ne prede se već se iščešljana vuna slaže u slojeve i moči toplom sapunjavom vodom. Potom se zarolana valja na stolu, i to tako dugo dok ne postane čvrsti materijal objašnjava nam postupak obrade. Kada vunene dlačice postanu čvrste tj. "upletu" se jedna u drugu dobiva se isto takav materijal. Vuna se doznajemo i slaže na određeni način ovisno o tome što će se u konačnici od nje raditi od šlapa, torbi, šešira do kaputa i drugog. Primjerice, papuče se rade sa plošnom šablonom, "a cijeli proces izrade u prosjeku traje oko šest sati", iako sve ovisi o vještini izrade, tehnici, dizajnu.

Vuna se boji prirodnim bojama: travama i korijenjem

Vuna se u Ruti boji prirodnim bojama koje su zapravo "trave i korijenje", a riječ je o cvijetu nevena,kantarionu, stolisniku, koprivi, orahu odnosno izmrvljenoj kori bora s kojom su se nekada farbale ribarske mreže. Paleta prirodnih boja u pravilu će iznjedriti tamno žute, zelenkaste odnosno smećkaste tonove a za intenzivnije boje, crvenu ili pak narančastu koriste specijalne boje za vunu.

Radionice filcanja vune za djecu i turiste

U Cresu u prostoru u kojem su u najmu, imaju i izložbeni dio odnosno farba se tu vuna i na radionicama koje udruga održava kako za djecu i odrasle tako i za turiste koje uče filcanju vune. Poučavaju se oni osnovama filcanja i istodobno dive uratcima vještih ruku gospođe Vesne ali i članova udruge Ruta. Predstavljaju svoje proizvode i na prigodnim sajmovima i to unikatne šešire, torbe, kape čija se cijena kreće oko 400-tinjak kuna dok su papuče u pravilu 300.

Ipak, kao i sve, cijena ovisi o kojem se broju radi, dizajnu a jedinstveni se primjerci mogu i naručiti te pogledati na www.ruta-cres.hr kao i na FB profilu Udruga Ruta. Ponosni su članovi kaže naša sugovornica jer spajaju ljude u Hrvatskoj koji se bave filcanjem vune pa i na taj način pokazuju da "ovčje runo treba naći svoje mjesto u proizvodnji". Uvelike pokazuju i što je to ručni rad i kakvu jedinstvenu vrijednost ima. Predvodnica udruge educira sve znatiželjnike na Cresu u prostoru udruge ali i u tamošnja tri kampa i to jedanput tjedno.

Radionice u tri creska kampa prošlo 2.000 ljudi

Lani je kaže kroz takve vrste radionica prošlo dvije tisuće ljudi koji su se poučavali tehnici filcanja (tzv. vuneni cvijet) i tome što se sve od vune može napraviti. Ruta je doznajemo osnovana 2000. godine i prvotno joj nije bio cilj toliko se baviti vunom, ali projekti s tom sirovinom u konačnici su kaže naša sugovornica "sami isplivali", a ostalo je povijest.

Oznaka hrvatski otočni proizvod

Sve što rade predstavljaju na prigodnim sajmovima to više jer imaju i "oznaku hrvatskog otočnog proizvoda", a nakon 17 godina rada naša je sugovornica ponosna da na Cresu otvara umjetnički prostor odnosno galeriju( obrt). Potonje se ustrojilo, kaže da bi se moglo poslovati, a udruga kao takva i dalje postoji. Upravo će u Tjednu primjenjene umjetnosti koju organizira ULUPUH od 12. do do 18. lipnja na radionicama iznova pokazati magičnost filcanja creske pramenke.


Fotoprilog


Tagovi

Udruga Ruta Cres Vuna Sirovina Vesna Jakić Filcanje Propadanje Odjevni Predmeti Obrada ULUPUH


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]