Proizvodnja kulena način na koji to radi OPG Barić jamči uspjeh

Već više od dva desetljeća Zvonko Barić (57) iz Narda, poznatiji kao Šavro, u svom dvorištu proizvodi prvoklasne slavonske kulene. Kako je tijekom godina ovu proizvodnju Barić doveo gotovo do savršenstva, prije pet godina odlučuje osnovati vlastiti OPG "Barić" u sklopu kojeg uz kulene, proizvodi i kobasice, švargle, slaninu čvarke i druge mesne poslastice svojstvene ovom dijelu Hrvatske. Godišnje proizvede 500-tinjak komada koji se prodaju u trenu i nerijetko osim na stolovima u Valpovštini završavaju i po trpezama restorana u Splitu, Makarskoj, Tučepima, Zagrebu...

"Potražnja za kulenovima izuzetno je velika i stoga sam prije dvije godine odlučio proširiti proizvodnju na gotovo 2.000 komada godišnje i sagraditi novu komoru i druge prateće objekte za preradu mesa ovakvog kapaciteta, no prošle sam godine bio prisiljen stati s gradnjom, jer je izostala obećana potpora Ministarstva poljoprivrede za ovaj projekt u koji sam bio spreman uložiti oko 500.000 kuna", priča poznati kulenar iza kojeg je bezbroj nagrada, priznanja i šampionskih titula za kvalitetu proizvedenog kulena. Da bi proizveo 500-tinjak kulena godišnje, Barić tri puta godišnje u Mesnoj industriji "Valvita" preda na klanje po desetak komada svinja iz vlastitog uzgoja, (uglavnom sorte bijeli landras koji ima najkvalitetnije meso starih od 10 do 12 mjeseci). Nakon toga u svom dvorištu nastavlja poslove na pripremi mesa za konačni proizvod.
"Kulen je unikatna delikatesa našeg podneblja i nigdje drugdje u svijetu se ne može proizvesti takva kvaliteta kulena kao kod nas. Osim iznimne kvalitete mesa, veliku ulogu igraju i klimatski uvjeti i na kraju dobijemo ovakav rezultat", priča Šavro pojašnjavajući tehniku proizvodnje ovog specijaliteta koji sazrijeva od 5 do 6 mjeseci i koji za to vrijeme kalira od 45 do 50 posto svoje prvobitne mase. On također zahtijeva i određene posebne prostorije za dimljenje, komoru za zrenje kao i prostoriju u kojoj se ti mesni proizvodi mogu skladištiti.

Nema zadruge ni clustera

“Problem proizvođačima nastaje kada gotovi proizvod treba prodati. Nažalost, u nas još uvijek ne postoji zadruga ili cluster koji bi objedinio proizvođače ovih proizvoda čija cijena u Europi dostiže i do 50 eura za kilogram, tako da je put za pojedinca koji se tek probija na tržište izrazito težak i malo je onih koji se za njega odlučuju. Držim da ljude za ovaj posao treba educirati i pripremiti i pomoći im da se probiju”, kaže Barić.

Autor: Lidija ANIČIĆ