Pretraga tekstova
Moguća nestašica mlijeka zbog pada proizvodnje i zabrane uvoza iz BiH urušavanje
Hrvatsko mljekarstvo proživljava dramatične dane. Nezapamćene dugi niz godina u kojima je ovaj sektor ostvarivao kontinuirani rast proizvodnje, što je trajalo sve do završetka 2011. Te godine ukupno je otkupljeno 626 milijuna kilograma mlijeka dok od srpnja 2012. mjesečna proizvodnja nije prešla prag od 50 milijuna kilograma pa je otkup lani pao na 602 milijuna kilograma.
Od siječnja 2013. mjesečna proizvodnja u prosjeku iznosi oko 43 milijuna kilograma stoga i najveći optimisti ne vjeruju da bi kraj godine mogao donijeti ukupan otkup veći od 500 milijuna kilograma. Proizvodna kvota koju nam je odobrila Europska komisija je 750 milijuna kilograma. Jedina utjeha u ovim poražavajućim podacima je činjenica da je mlijeko i dalje vrhunske kakvoće, po europskim mjerilima čak 95 do 96 posto proizvodnje nalazi se u prvom razredu. Osim podatka da je u razdoblju prvih pet mjeseci ove godine izgubljena čak jednomjesečna proizvodnja mlijeka (lani na kraju svibnja otkupljeno je 272 milijuna kilograma, na kraju svibnja 2013. tek 220 milijuna) zbog zabrane uvoza svježeg mlijeka sa susjednog bosanskohercegovačkog tržišta od 1. srpnja za očekivati je manjak mlijeka na policama trgovaca. Pogotovo tijekom sljedećih desetak tjedana radi špice turističke sezone i uobičajeno pojačane potražnje mlijeka.
Ulazak Hrvatske u veliku europsku obitelj donio je nova pravila postupanja zbog kojih je spuštena brklja na graničnim prijelazima za uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, kao i još nekih prehrambenih artikala s obzirom da proizvođači s tog tržišta na prostor Europske unije do daljnjega iz kategorije hrane mogu izvoziti samo ribu i riblje prerađevine. Najveće količine mlijeka iz uvoza na hrvatsko su tržište u proteklom razdoblju stizale upravo iz BiH, godišnje više od 50 milijuna kilograma. To je mlijeko uglavnom završavalo na policama trgovačkih lanaca, sve kompanije unutar domaće mljekarske industrije ustrajno opovrgavaju da uvoze mlijeko. Međutim, kada se tržište suoči s ovakvim negativnim trendom domaće proizvodnje uz paralelno prisilno zatvaranje "slavine" kod najvećeg uvoznika i trgovci, ali i mljekarska industrija morat će tražiti novi kanal opskrbe.
"Sve količine mlijeka i mliječnih proizvoda koje su iz BiH uvezene do 30. lipnja mogu se nesmetano prodavati do 1. srpnja 2014. i to na hrvatskom tržištu ili kroz izvoz u treće zemlje, ali ne i na području ostalih 27 članica EU. Ostane li nešto na zalihama nakon spomenutog roka mora se neškodljivo uništiti," kaže direktorica CroMilka Rašeljka Maras. Rankica Marelj, predsjednica Upravnog odbora Mlijekoprodukta, tvrtke iz BiH koja je godinama najveći izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku ne skriva nezadovoljstvo nastalom situacijom. "Mlijekoprodukt je prije više od dvije godine prepoznalo mogući problem i pokrenulo je niz aktivnosti, od podizanja kakvoće sirovine i usklađivanja procesa proizvodnje preko pripreme objekta za izvoz u EU do skladištenja i distribucije proizvoda," navodi Marelj. Nada se, ističe, da će državne institucije tijekom sljedeća dva mjeseca odraditi svoje obveze i dogovorom s EK-a omogućiti da se izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku nesmetano nastavi te da Mlijekoprodukt i ostali proizvođači iz BiH neće izgubiti teško stečene pozicije. Izvoz na hrvatsko tržište, ističe Marelj, uvjet je i za kontinuiran otkup mlijeka od lokalnih proizvođača.
Između travnja ove i travnja 2012. broj farmi koje daju mlijeko u otkup smanjen je sa 13.475 na 11.243 uz konstantan pad i prosječnih mjesečno proizvedenih količina mlijeka po gospodarstvu. Ta je proizvodnja lani u travnju iznosila 4009 kilograma dok je ovog travnja pala na 3829 kg. Nastavi li se ovaj negativni trend kraj godine donijet će nezapamćene minuse u mliječnom sektoru. Naime, do 2012. godišnja isporuka po farmi stalno je rasla. U 2010. bila je 35.338 kilograma, u 2011. je rasla na 40.977, lani na 46.050 kg, a ove godine bit će uspjeh ne padne li ispod 40 tisuća kilograma.
Autor: Božica Babić Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !