• Proizvodnja hrane
  • 25.01.2014. 12:00

Priča o kravi Garovi - šampionki iz OPG Džimbeg

Džimbegovi iz Otoka na Cetini pokraj Sinja ponosni na svoju Garovu koja im je pozlatila OPG, a šampionsko zvono tu vrijednu obitelj još više potiče na proizvodnju mlijeka i ostvarenje novih poljoprivrednih projekata

  • 2.730
  • 267
  • 0

Mnogi se stočari Splitsko-dalmatinske županije, posebice oni koji su svoja stočna grla prije koju godinu dognali na izložbu na sinjski hipodrom, vjerojatno se i sada prisjećaju muzne krave Garove, holstein-friesianske pasmine iz štale OPG-a Marije Džimbeg iz Otoka Dalmatinskog na Cetini pokraj alkarskog grada, koja je na toj priredbi proglašena šampionkom. Također se sjećaju i njezine vlasnice Marije koja je tada bila ugodno iznenađena i oduševljena neočekivanim uspjehom, dakako sa svojim suprugom Mirkom te cijele njihove obitelji. Radost je obuzela ne samo njihove prijatelje i poznanike, nego i stočare, i proizvođače mlijeka u Otoku Dalmatinskom, u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. O tome događaju rado priča gospođa Marija Džimbeg, vlasnica i voditeljica obiteljske poljoprivrednog gospodarstva, odnosno farme krava tim više što je o zdravom stadu, napose muznoj kravi Garovi koja svakodnevno daje 35 litara mlijeka, a u punoj laktaciji znatno više.

Džimbegovi ponosni na svoju kravu Garovu koja im je 'pozlatila' OPG

Čim smo u kamionu dopremili svoju Garovu na županijsku stočnu izložbu, na hipodrom u Gradu Sinju, svi su ju pogledali te uzviknuli: 'Evo šampionke!' To se, na sreću, i obistinilo, meni je godilo i bila sam sritna.

Radosti nema kraja

Prezadovoljna sam nagradom koju nisam očekivala iako je moja Garova bila dobra, uostalom kao i sve izložene krave. Ali nisam ni pomislila kako će baš moja krava osvojiti prvo mjesto i dobiti zlatno zvono koje ju je još više ukrasilo. A naša je Garova u svemu posebna u odnosu na druge muzne krave: imala je šest godina, njezina građa pa veliko vime. Ali mi ni sada nije jasno kako je postala šampionka, iako mi je nešto govorili da će to biti. No uzgoj krava i proizvodnja mlijeka nije tradicija u našoj obitelji, Eto, mi smo se na to odlučili najviše uslijed lošeg financijskog stanja te smo počeli samo od jedne muzne krave.“ Šampionsko zvono o njezin vrat privezao je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać. No to zvono u domu Džimbegovih ima istaknuto mjesto kako bi ih još više poticalo na izdašniju proizvodnju mlijeka, ostvarenje novih projekata poput gradnje sirane i širenje kapaciteta farme te kompletiranje moderne poljodjelske mehanizacije i tehnologije.

Stočna izložba na sinjskom hipodromu

To su potvrdili bračni par Marija i Mirko Džimbeg kada smo ih posjetili u Otoku Dalmatinskom. Zatekli smo ih na nogama kako se spremaju za nove dnevne poslove koji su i danas pod dojmom trenutka kada su asistirali postavljanju šampionskog zvona o vrat svoje Garave. Ističu kako u farmi imaju više od 20, od kojih 15-ak muznih i desetak junica vlastita potomka. Vole reći kako ni jednu nisu kupili na kredit dodajući da su u njihovu okruženju poznati proizvođači mlijeka poput Jure Banića. U svojoj farmi dnevno muzu do 300 litara kravljeg mlijeka te da ga otkupljuje splitska mljekara «Mils». Otkupna cijena mlijeka je oko tri kune za litru, i to je za prvi razred uredne masnoće i bjelančevine. Doduše, naša Općina Otok nas potpomaže subvencijama u iznosu od pola kune po svakoj litri proizvedena mlijeka. Džimbegovi poručuju kako mu je cijena doista niska, znatno niža nego u zemljama Europske unije čija je članica i Hrvatska od 1. srpnja ove godine, a kravljeg mlijeka je svakim danom sve manje. Tako im, opetuju, za litru mlijeka isplaćuju ukupno manje od tri kune, a ne tri ili četiri koliko su imali ne tako davno.

Područje Općine Otok na Cetini pogodno za uzgoj krava, proizvodnju mlijeka i sira

«Radimo dnevno više od 12 sati, ponekad i više kada se krave tele, kao i u drugim prigodama. Otkupna cijena mlijeka je nešto više od dvije kune po litri i vrlo je niska u odnosu na sve ono što ulažemo u njegovu proizvodnju.

Krave na stočnoj izložbi

Bilo nam je znatno bolje kada je splitski «Mils» litru mlijeka plaćao tri kune, a sada je ta cijena gotovo nikakva. S tom mljekarom smo imali problema i zbog neredovite isplate. Nakon što smo s tom tvrtkom potpisali ugovor prema kojem nam se isplata vrši u roku od tri mjeseca, od dana preuzimanja mlijeka. Unatoč svemu rado bismo proširili našu farmu na 30 muznih krava te štalu premjestili iz naselja, ali u tome imamo stanovitih problema zato što to nije predviđeno županijskim i općinskim prostornim planom, iako smo odredili zemljište, izradili projekt te nabavili potrebnu poljodjelsku mehanizaciju. U sličnoj su situaciji i drugi farmeri krava i proizvođači mlijeka u Cetinskom kraju, ali ne znamo komu bismo se još obratili da se konačno riješi dopuna prostornih planova i taj problem“, zabrinuto će Marija i Marko Džimbeg razmišljajući o svojim planovima, vezanih za proizvodnju mlijeka i sira kao dopuni ponude ruralnog turizma.

Farma obitelji Džimbeg

Naime, Džimbegovi razmišljaju o još jednom zanimljivom projektu u sklopu razvojnog programa svog obiteljskog poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva. Radi se o gradnji male sirane za proizvodnju domaćeg sira od kravljeg mlijeka koju žele podignuti na zemljištu površine od oko 3200 metara četvornih kod sadašnje štale. Projekt je prema prvoj varijanti gradnje bio 'težak' 380.000 kuna, a Džimbegovi su osigurali oko 30 posto novca, dok na ostalih 70 posto sredstava računaju na državnu potporu. Tvrde kako su im stručnjaci izradili elaborat sirane, koji su pravodobno poslali resornom ministarstvu očekujući njegovu verifikaciju.

OPG-u „Džimbeg“ nedostaju moderna farma i sirana

"Siranu smo smjestili u prizemni prostor zgrade koju smo sagradili i namijenili za drugu obiteljsku kuću, veličine 11,20 puta 4,60 metara. Tako nećemo izgubiti puno vremena u prenamjeni tog prostora, opremanju i uređenju okoliša, jer imamo gotovu infrastrukturu - vodu, struju, pristupne ceste.

Marija Džimbeg sa svojim kravama

Odmah ćemo krenuti u akciju čim od Ministarstva poljoprivrede dobijemo zeleno svjetlo da nam je prihvaćen elaborat te da su nam odobrena sredstva prema našem zahtjevu. Siranu bismo mogli završiti relativno brzo, zatim se baciti na proizvodnju domaćeg sira. U početku bismo dnevno proizvodili nešto više od 40 kilograma ili godišnje oko 15 tona domaćeg kravljeg sira za tržište", računaju gospođa Marija i gospodin Mirko Džimbeg, marljivi otočko-cetinski poljodjelci odnosno farmeri i dugogodišnji proizvođači kravljeg mlijeka, koji obrađuju 15 hektara zemlje u Sinjskom polju.

Najmlađa kći Džimbeg i šampionsko zvono

Imaju troje djece koja im u svemu pomažu uz svladavanje zahtjevnih školskih programa. Marija Džimbeg podsjeća i na dane prije 15-ak godina kada im je bilo iznimno teško nakon što je prestala raditi u sinjskoj Dalmatinki, predionici i tvornici konca, te nakon što joj je suprug, bivši zaposlenik Cetinke, tvornice za preradu plastičnih masa, u Trilju, izašao iz Hrvatske vojske (HV-a).

"Našu je šesteročlanu obitelj trebalo prehraniti, oblačiti, obuvati, troje djece školovati, a tada nismo imali nikakvih primanja. Iako nismo imali tradicije u stočarstvu, odlučili smo se na uzgoj krava i proizvodnju mlijeka računajući kako ćemo time, uz rad, bar donekle popraviti svoje teško financijsko stanje. Počeli smo od jedne muzne krave i za desetak godina formirali smo svoju farmu s 22 krave, od čega 14 muznih i osam junica iz vlastitog pomlatka. Radimo puno, živimo relativno dobro, zadovoljni smo. Bit će nam bolje kada krene i sirana, ali očekujemo i realizaciju projekta o proširenju farme, odnosno gradnji nove moderne štale nakon što se dopune prostorni planovi Splitsko-dalmatinske županije i Općine Otok Dalmatinski", optimistična je Marija Džimbeg na čije je ime registrirano Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zaokupljena novim razvojnim planovima poput svog muža Mirka.

Džimbegovi počeli s jednom kravom, a sad ih imaju više od dvadeset

Tvrtka OPG «Džimbeg» je više od 80 posto opremljena suvremenom poljodjelskom mehanizacijom te uz to ima zemlju, farmu goveda, potrebno znanje i želju za rad. Samo im je još potrebna moderna štala i sirana. Potonji će objekt, očekuju, vjerojatno imati, ali ne mogu točno reći kada će na njihovoj novoj lokaciji niknuti i nova moderna štala.

Mirko Džimbeg

"Zaista imamo veliku želju sagraditi suvremenu štalu na našem zemljištu od 3100 metara četvornih i proširiti postojeću farmu najmanje na oko 30 muznih krava jer u Sinjskom polju ima obilje stočne hrane. Ne znam tko nas sve koči u našim planovima, a strategijski je pravac naše općine i Splitsko-dalmatinske županije, uz ruralni turizam, i proizvodnju zdrave hrane. Doduše, u sadašnjoj štali imamo struju, vodu iz vodovoda i pojilice, hranilice te sve što je potrebno. No problem je u tome što je štala gotovo usred naselja pa ne odgovara susjedima", samokritičan je Mirko Džimbeg, napominjući kako krave tu samo prenoće jer su po cijele dane na ispaši na otočiću površine od šest hektara uz rijeku Cetinu gdje ima ispaše u izobilju, vode i hladovine, te su na sigurnu mjestu.

Ističu kako je Otok Dalmatinski na Cetini pogodno mjesto za razvoj stočarstva, poglavito govedarstva, i proizvodnju kravljeg mlijeka te mliječnih proizvoda poput kvalitetnog, ukusnog sira. Da su Džibengovi do sada bi izgradili modernu obiteljsku farmu te malu siranu. Ne mogu točno reći hoće li im djeca nastaviti poslove na farmi i proizvodnju kravljeg mlijeka. Gospođa Marija poručuje:

Tko se nauči raditi, ništa nije teško. A meni nikad ništa nije bilo teško raditi, čak ni ovaj posao iako se često obavlja i danonoćno, zato što sam gotovo od samog početka uhvatila ritam kako smo namaknuli prve krave. I nekako mi je sve lakše i ljepše nego kad sam prije radila u sinjskoj Dalmatinki, predionici i tvornici konca. Još uvijek smo jedno od većih, prvih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na području Općine Otok, u proizvodnji kravljeg mlijeka. Samo farmer Jozo Bandalo u Udovičićima ima više krava nego što ih je u mojoj štali.“

Krave uživaju na otočiću uz samu rijeku Cetinu usred Sinjskog polja

Gospodin Marko Džimbeg zaključuje: „Na našoj novoj obiteljskoj lokaciji, površine od 3100 metara četvornih, kanimo izgraditi modernu štalu kapaciteta najmanje za 30 muznih krava. Posebnost našeg imanja odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je u tome što ima ispašu za krave uz samu rijeku Cetinu, gotovo na otočiću koji s tri strane okružuje voda. Riječ je o površini od oko šest hektara zemljišta gdje krave imaju bogatu ispašu i hladovinu, dakako i dostatne količine vode. Tako su moje krave na tom otočiću poput ade gotovo usred Sinjskog polja imale u izobilju svježe hrane i vode, dakako i hladovine, i tijekom sušnog, dugotrajnog beskišnog ljeta poput prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg.“


Tagovi

Šampionka Garova OPG Džimbeg Mirko Džimbeg Otok Mlijeko Izložba Marija Džimbeg Sinjsko polje Medalja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi