• Smanjenje otkupa mlijeka
  • 04.12.2016. 18:00

Predlažu se kazne za otkupljivače mlijeka?

Kao jedna od mogućnosti za kontrolu obujma proizvodnje predlaže se kažnjavanje otkupljivača koji ne poštuju privremena smanjenja otkupa.

Foto: Kdsphotos/pixabay.com
  • 3.384
  • 355
  • 0

Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj ovoga tjedna u Bruxellesu, Aurélie Trouvé iz Instituta AgroParisTech iz Pariza predstavila je studiju koju je Institut izradio, a odnosi se na "Mjere protiv tržišnih neravnoteža: kakva je perspektiva nakon mliječnih kvota u europskom sektoru mljekarstva?"

Cilj ukidanja kvota nakon njihove primjene punih 40 godina bilo je smanjenje cijena na tržištu za potrošače i alokacija proizvodnih resursa prema područjima koja su mogla više profitirati od niže cijene proizvodnje i troškova prikupljanja, no nagli pad cijena i geografska koncentracija proizvodnje i obrade mlijeka donijele su sa sobom socioekonomske i okolišne posljedice.

Kao priprema za ukidanje kvota, 2012. godine pokrenuta je inicijativa nazvana "Mliječni paket" za jačanje položaja proizvođača mlijeka. 2013. godine unutar reforme Zajedničke poljoprivredne politike stanje na zajedničkom tržištu nastojalo se riješiti Uredbom o organizaciji zajedničkog tržišta, a 2014. godine je pokrenut Opservatorij za mlijeko kojemu je cilj brza razmjena provjerenih informacija vezanih za tržište mlijeka i mliječnih proizvoda. Nažalost, ni to nije spriječilo novi pad cijena mliječnih proizvoda, a dodatne probleme mljekarima je stvorio i ruski embargo.

Oslabio izvoz u treće zemlje

Odsustvo intervencija koje bi stabilizirale cijene na mliječnom tržištu dovelo je do toga da većina proizvođača plasira proizvode na europskom tržištu, dok je istovremeno oslabio izvoz u treće zemlje, a odnosi između proizvođača i otkupljivača postali su sve napetiji.

Izvješće o implementaciji "Mliječnog paketa" pokazuje da se nakon tri godine njegove provedbe europski poljoprivrednici sve više koriste mehanizmima koji su im stavljeni na raspolaganje.

U izvješću se razmatraju još neke dodatne mogućnosti za proizvođače mlijeka koje bi trebale pomoći u nastaloj situaciji. Izvješće naglašava potencijal dvaju ključnih instrumenata u okviru "Mliječnog paketa" - proizvođačkih organizacija i kolektivnog pregovaranja - koje države članice, proizvođačke organizacije i organizacije poljoprivrednika još nisu u potpunosti iskoristile te se navode različite mogućnosti povećanja njihove učinkovitosti na razini i EU i pojedinačnih država članica.

Potiče se uspostava proizvođačkih organizacija

Države članice posebno se potiču da poduzmu potrebne korake u cilju uspostave proizvođačkih organizacija s pomoću zajedničkih aktivnosti koje ne obuhvaćaju samo kolektivno pregovaranje i kojima se jača uloga proizvođača u lancu opskrbe mlijekom. Prema Izvješću, za iskorištavanje punog potencijala mliječnog paketa trebalo bi razmotriti produljenje njegove primjene nakon 2020.

Nakon opsežne analize trenutnog stanja u mliječnom sektoru, Studija daje i niz preporuka kojima je cilj pomoći razrješavanju teškog stanja u sektoru mlijeka nakon ukidanja kvota. Prvi je set preporuka povezan s volatilnosti cijena i prihodima proizvođača.

Dvije mogućnosti kontrole obujma proizvodnje

Kontrola obujma proizvodnje trebala bi se uspostaviti na europskoj razini tako da može biti pokrenuta u slučajevima krize. Kao jedna mogućnost predlaže se kažnjavanje otkupljivača koji ne poštuju privremena smanjenja otkupa. Druga mogućnost je usmjerena na istraživanje sustava potpora, kao što su cjenovne intervencije i uzajamni fondovi te njihov učinak na kontrolu smanjenja obujma proizvodnje. Sustav neizravnih ograničenja obujma proizvodnje može biti i uvođenje maksimalnog broja grla.

Uspostava nadoknade prihoda u slučajevima krize predlaže se kao druga preporuka - ovaj mehanizam ne vodi stabilizaciji cijena niti garantira cjenovne razine koje su preduvjet opstanka farmi te se zbog toga predlažu i druga dva modela utjecaja na razinu prihoda: jačanje uzajamnih fondova, mjera koja je dostupna unutar okvira drugog stupa Zajedničke poljoprivredne politike koji traže prilagodbu kako bi bili učinkoviti te jačanje europskih kriznih rezervi i modificiranje godišnjeg financiranja.

Posebne potpore farmerima

Ostale mjere vezane su uz posebne potpore farmama u nepogodnim područjima te malim i srednjim farmama kao i onima koje doprinose okolišu ili socijalnim uslugama unutar okvira sustava izravne pomoći. Ovdje valja istaknuti i preporuke za potporom lokalnih proizvoda i potražnje za hranom - pojačanje politika programa hrane s oznakom područja, posebice kroz kreiranje europske politike za hranu. Ne treba zaboraviti niti mogućnosti politike vanjske trgovine. Značajna razina carinskih obaveza koja se primjenjuje na mliječne proizvode mora biti zadržana, uključujući okvire bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini.

Regionalno jačanje udruženja

Drugi set preporuka povezan je s uravnoteženjem ugovornih odnosa u lancu opskrbe hranom. Tu se u prvom redu zagovara jačanje teritorijalnih udruženja proizvođača i njihove povećane vidljivosti. To je jedan od imperativa kako bi se ravnoteža snage dionika lanca vratila proizvodnji. U interesu je organizacija proizvođača da se okupljaju u regionalna udruženja.

Dodjeljivanje kolektivne dimenzije ugovorima također može poslužiti kao poticaj uspostavi ravnoteže među dionicima. Taj bi koncept omogućio kolektivne pregovore oko cijena i obujma proizvodnje. Korištenje arbitraže u uravnoteženju ugovornih odnosa također može pridonijeti ravnoteži odnosa snaga, ali mehanizmi provođenja ugovora nisu prilagođeni.

Od ostalih preporuka zanimljiva je i ona o dijeljenju dodatne vrijednosti. Smatra se kako bi to dalo potencijal dugoročnim ugovorima te bi moglo osigurati stabilne cijene za dio proizvodnje.

Uvoz mlijeka porastao četiri puta

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorila je prilikom rasprave na razlike između novih i starih država članica i istaknula da bi te razlike trebalo uvažavati kroz preporuke jer Hrvatska nema prostor za smanjenje proizvodnje mlijeka stoga ograničavanje proizvodnje mlijeka ili kažnjavanje otkupljivača koji ne poštuju smanjenje otkupa kada je o Hrvatskoj riječ ona ne vidi kao rješenje. Također ograničenje broja grla kako bi se smanjila proizvodnja za Hrvatsku ne može vrijediti jer je broj grla u Hrvatskoj prepolovljen u zadnjih 10 godina - s 232.000 u 2006. godini na 154.000 u 2015. godini.

"Hrvatsku je kao novu državu članicu također zahvatila kriza u mljekarskom sektoru. Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju uvoz mlijeka je porastao četiri puta. Od 2012.-2014. propalo je preko 3.500 proizvođača mlijeka. Zbog krize u sektoru mlijeka je u posljednjih godinu dana 2.000 OPG-ova prestalo s radom. Danas proizvodimo tek polovicu vlastitih potreba za mlijekom, a trend propadanja proizvođača i dalje raste", kazala je Petir, rekavši kako je tijekom ove godine samo u jednom mjesecu propalo čak 200 proizvođača mlijeka.

Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju uvoz mlijeka je porastao četiri puta, ističe Petir.

Interventna otkupna cijena mlijeka

Petir je već ranije istaknula da je nužno u ovoj krizi uvesti interventnu otkupnu cijenu mlijeka od 30 eurocenti po kg mlijeka, da rokovi plaćanja ne smiju biti duži od 30 dana, da maloprodajna cijena mlijeka ne smije biti niža od 70 eurocenti po litri (5,00 kuna) obzirom da je proizvodna cijena mlijeka gotovo 50 eurocenti i da danas proizvođač gubi umjesto da zaradi na svakoj litri koju proizvede.

Smatra i da je potrebno riješiti pitanje nepoštene trgovačke prakse jer mlijeko koje stiže iz uvoza u maloprodaji se prodaje po 2,98 kuna što znači da je subvencionirano nedozvoljenim subvencijama ili je lošije kvalitete od domaćeg kada je toliko jeftino, a niti jedno niti drugo nije dobro niti zakonito.

Foto: Kdsphotos/pixabay.com


Tagovi

Petir Interventna otkupna cijena Mljekarstvo EU Kazne Smanjenje otkupa


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac,... Više [+]