Pravilnim zbrinjavanjem gnoja do EU novca

Na jučerašnjem Danu otvorenih vrata, održanom u Svetom Đurđu na obiteljskom gospodarstvu Stanislava Senkića, predstavljen je europski način zbrinjavanja stajskog gnoja, koji je u Hrvatskoj do sada prema svim propisima EU zaživio jedino na Senkićevu gospodarstvu u Svetom Đurđu.

U primjenu tzv. Nitratne direktive, Senkić je uz pomoć struke krenuo prije nekoliko godina, kada je pripremio svu potrebnu dokumentaciju i dozvole. Za uređenje deponija za odlaganje stajnjaka utrošio je oko 300.000 kuna vlastitih sredstava. Prijavio se na natječaj Svjetske banke i Globalnog fonda za okoliš koji sa 75 posto sredstava sufinancira projekte poput Senkićeva, i dobio potvrdan odgovor da će mu se refundirati oko 230.000 kuna.
- Riječ je o projektu i objektu koji će morati imati svako obiteljsko gospodarstvo prije nego što uđemo u EU. Na žalost, naši poljoprivrednici su slabo zainteresirani, iako to nije samo dobrobit za njihova gospodarstva nego i ekološki značajno - pojasnio je Senkić, koji obrađuje 50-ak hektara zemlje, uzgaja oko 40 krmača i tovljenika, od čega njegova obitelj može pristojno živjeti.

Nitratna direktiva, jedan od najvažnijih europskih dokumenata koji se odnosi na poljoprivrednu zakonsku regulativu, mogao bi skorom primjenom u Hrvatskoj izazvati velike probleme, pogotovo stočarima koji ne ispunjavaju uvjete pravilnog zbrinjavanja stajskog gnoja i gnojnice. Najviše razloga za brigu imaju farmeri čiji su objekti smješteni u sklopu naselja, budući da ih je potrebno legalizirati do ulaska u Uniju. Samo je na širem miholjačkom području oko stotinu svinjogojskih farmi i bar još pet puta toliko manjih proizvođača svinja. Farme su izgrađene u gospodarskim dvorištima prije gotovo 30 godina i najvećim dijelom ne ispunjavaju tehnološke, higijenske i urbanističke uvjete, što predstavlja ozbiljnu prepreku legalizaciji. EU spremna je pomoći farmamam sufinanciranjem do 70 posto u izgradnji nepropusnih bazena i drugim prilagodbama, ali samo onima s urednim papirima.

EU daje poticaje

Obiteljsko gospodarstvo sa 30 grla morat će, ako nemaju vodonepropusnu jamu, dodatno investirati 40.500 eura, a tom jamom će se koristiti sljedećih 30 godina. Kako se procjeđivanjem u tlo neće gubiti hranjive tvari iz gnojiva (dušik, kalij i fosfor) u isto vrijeme će uštedjeti 31.500 eura, što je oko 78 posto vrijednosti investicije. Iz izračuna je vidljivo da se ulaganje ne vraća u potpunosti i stoga se unutar EU isplaćuju poticaji za zbrinjavanja gnoja na takav način.

Autor: Lidija ANIČIĆ

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor