Potpore za grlo i do 2.000 kuna, proizvodnja goveda mora biti održiva

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), Savez udruga hrvatskih uzgajivača Holstein goveda (SUHUH) i Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM), organizirali su 13. savjetovanje uzgajivača goveda u Osijeku. Pokrovitelj savjetovanja je Ministarstvo poljoprivrede, a generalni sponzor Osječko-baranjska županija. 

U sklopu 13. savjetovanja uzgajivača goveda održan je i Doručak s hrvatskih farmi na kojemu je ravnatelj HPA doc.dr.sc. Zdravko Barać rekao: “Cilj okupljanja je neprestano informirati potrošače i javnost što znači oznaka hrvatski proizvod i što sve iza nje stoji. Ona prije svega ukazuje na podrijetlo proizvoda zbog čega postaje sve više i oznaka sljedivosti i kvalitete. S istom želimo utjecati na svijest potrošača o važnosti samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje jer smatramo da je za jednu državu nužno biti samodostatan u proizvodnji hrane”.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak, pak, u ime je ministra Tomislava Tolušića poručio okupljenima da svi znamo koje su prave i stvarne teškoće hrvatskog stočarstva.

Proizvodnja mlijeka pala za 2%

“Prošle godine nam se pojavio izazov bolesti kvrgave kože, koji nam i danas predstavlja veliki problem. Trebamo, potom, ukinuti zabranu prometa stoke na unutarnjem tržištu. Proizvodnja mlijeka je pala za 2% u odnosu na 2016. godinu. Ne tako davne 2009. godine smo imali preko 50.000 isporučitelja mlijeka, a gdje su oni sada? Moramo, ponajviše, osigurati održivost proizvodnje i konkurentnost. U ovo vrijeme na razini Europske komisije pokušavamo stvarati dodatne pogodnosti, od kojih su najveće upravo one da domaća proizvodnja bude održiva.

Ministarstvo poljoprivrede će osigurati i do 2.000 kuna potpore po jednom grlu. Junice trebamo osiguravati za remont, kako bi ostale na našem tržištu. Govorimo li o udjelu stočarske proizvodnje u udjelu ukupne proizvodnje, tada je bitno napomenuti da moramo doći na razinu od 50% jer se stočarskom proizvodnjom može stvarati dodana vrijednost. Iz tog je razloga, regulacija tržišta danas najveći izazov”, priča Kraljičak.

Da hranidba uključuje 60% troškova u proizvodnji mlijeka i mesa, zbog čega je natjecanje u razvijenim Europskim zemljama praksa s kojom se nastoji promovirati kvalitetna hranidba, smatra Drago Solić, savjetnik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije. Prof. dr. sc. Matija Domaćinović s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku osvrnuo se na vremenske uvjete. “Sjetimo li se kolovoza koji je bio ključan za skidanje silaže u 2017. godini, s obzirom na količinu padalina, tada se sjećamo vrlo sušnog razdoblja. Iz tog je razloga, kod visoke suhe tvari bilo otežano siliranje, zbog čega, naravno, rezultati ne mogu biti dobri”, priča.

Nakon uvodnog dijela programa, uslijedila je Panel rasprava na temu kako povećati proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Istoj je nazočio predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), Branko Kolak, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača Simentalskog goveda, Damir Horvatić, predsjednica Udruge CroMilk, Rašeljka Maras, Igor Rešetar iz HPA, Tomislav Makar iz Ministarstva poljoprivrede, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Zoran Grgić i drugi.

Potrebno zaštititi otkupnu cijenu mlijeka

Imamo pad broja goveda od 14.000, a sa 160.000 krava smo završili prošlu godinu. Bilježimo čak pad broja od 17.000 podmlatka goveda, a također je konstantan i pad isporučitelja mlijeka. Žalostan je podatak koji kazuje da smo prošlu godinu završili sa 7.026 isporučitelja.

“Teško je očekivati da će se broj isporučitelja mlijeka mijenjati na bolje jer EU ima scenarij o padu kompletnog govedarstva. Nažalost, za njih to nije problem jer ona rješava svoje viškove, dok se mi upecamo na svaku grešku koja dolazi iz EU. 2015 i 2016 je cijena mlijeka pokrivala samo 2/3 svojih troškova, rekao je dekan Grgić.

Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), Branko Kolak upozorava da mjere neće polučiti rezultate ako ne reguliramo cijenu mlijeka. “Prerađivačka industrija nam spušta cijenu mlijeka. Ako ne zaštitimo otkupnu cijenu mlijeka, danas de facto nema tržišta jer imamo gotovo monopol u otkupu. Danas smo 24. zemlja po otkupnoj cijeni mlijeka, što govori u kojem smjeru idemo. Jedan od osnovnih problema u proizvodnji mlijeka je nedostatak zemlje na farmama, no ako ne riješimo dio s prerađivačkom industrijom, bojim se da će mjere koje će ministarstvo napraviti imati slabog učinka. Samo mali pad u cijeni mlijeka ne mogu kompenzirati mjere koje daje ministarstvo.

Nemamo vremena čekati da se pronalaze rješenja. Poticaj za junice je dobra stvar, ali ako će nabavka junica ići preko deminimisa, nijedan ozbiljan proizvođač neće imati koristi. Najveći problem je što nemamo nikakva prava prema prerađivačima koji nam donesu ugovor za 1,80 kuna i ako ga ne potpišemo, ne žele doći po naše mlijeko. Sva roba koja ne valja i koja je višak, dolazi kod nas, a mi smo podigli proizvodnju na visoki nivo. No što nam to vrijedi, kad nam otkupljivači sve uzmu. Kod nas je cijena mlijeka 2 kune, a litra vode 5 kuna. Troškovi su nam veliki, što napraviti - ne znamo, ali pozdravljamo mjere ministarstva da se rasplodna stoka ostavlja, tako ćemo lakše doći do materijala”, zaključio je Kolak.

Foto: Zlatko Pavošević