Postoji rješenje za primjenu Nitratne direktive

"Nitratna direktiva" popularan je naziv za propis - Direktivu Europske unije br. 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja koja uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla.

Ovim propisom utvrđuju se obveze država članica EU u pogledu uvođenja mjera zaštite i nadzora i propisuju se uvjeti i mjere za zaštitu od onečišćenja nitratima koji se moraju primjenivati na poljoprivrednim gospodarstvima.

"Svrha donošenje Nitratne direktive sastoji se u zaštiti i spriječavanju daljnjeg prekomjernog zagađivanja podzemnih i pitkih voda nitratima, koje je najvećim dijelom uzrokovano nitratima poljoprivrednog porijekla, dakle, zbog neadekvatne i prekomjerne gnojidbe te napravilnog skladištenja stajnjaka", podsjeća vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić dodajući kako se na području Vukovarsko-srijemske županije već godinama provode mjere koje za cilj imaju poštivanje odredbi Nitratne direktive priznajući kako međutim to nije lak niti jednostavan posao s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalaze brojni vukovarsko-srijemski farmeri.

Volje ima, ali ne i dovoljno novca

"Mi smo uspjeli na 18 farmi investirati u izgradnju uvjetnih laguna odnosno deponija za tekući stajski gnoj, a uveli smo i praksu zelene gnojidbe. Išli smo i u rizične prostore u našoj županiji, a to su općine Borovo i Lovas te grad Ilok. Nakon poplava u županjskoj Posavini krenuli smo u analize tamošnjih tala i u taj projekt ćemo uložiti i 15-tak milijuna kuna. To je dobra priča i mislim da možemo reći da smo razumjeli problem, ali i da nažalost novca dovoljno nemamo", kaže Andrija Matić svjestan da je Hrvatska punopravnim članstvom u EU došla u poziciju da htjela ne htjela, bilo novca ili ne, jednostavno mora provoditi Nitratnu direktivu.

Prema njegovim riječima, dobra je stvar što mjera 4.1.2. Programa ruralnog razvoja značajno potpomaže investiranje u vodnonepropusne lagune, odnosno uređenje statusa staja koje su ekološko incindente, a to je svaka staja koja ima više od pet, šest uvjetnih grla.

Napominje kako je na području Vukovarsko-srijemske županije što se tiče poštivanja odrebi Nitratne direktive riješeno oko pedesetak farmi, dok je u županiji barem tisuću mjesta na kojima se uzgaja više od pet uvjetnih grla. Ističe kako međutim poštovanje odredbi Nitratne direktive ne mora značiti automatizmom i ulazak u investiciju, poglavito kada su mali farmeri u pitanju. "Ne moraju se stvoriti vrhunski uvjeti već uvjeti koji jamče da nisi okolišno opasan, a za to postoji niz načina i mogućnosti", pojašnjava i nudi konkretna rješenja.

Bolja budućnost za napuštene farme

"Jedna me farmi me oduševila, a nalazi se negdje kod Čazme. Tamošnja farma postala je naime središnje lokalno sabiralište na koje gnoj dovoze mali farmeri iz okolice i koji na taj način ne moraju ulagati značajna sredstva u izgradnju vlastitih laguna i spremnika. I to ćemo pokušati napraviti i ovdje kod nas. Kao pilot projekt poslužila bi farma u Lovasu. Jer zašto da čovjek koji ima 30-tak svinja i mora poštivati Nitratnu direktivu investira 100.000 kuna ako problem može riješiti dovoženjem gnoja na drugo mjesto?", pita dodajući kako bi farma u Lovasu kapacitetom mogla pokriti cijelu okolicu.

Nužda tjera na razmišljanje o novim mogućnostima!

"Bio bih najsretniji da se na to sada odlučimo i to iz jednog razloga. Naime, na području županije imamo 30-tak farmi koje su izgrađene po Opertivnom programu i dio njih nije u funkciji jer je kriza, ali kada bi takvim farmama omogućili da budu lokalna sabirališta i ako politika to omogući,a valjda će biti dovoljno pametna da hoće, i takvoj farmi dali pravo na 500 kvadrata fotonaponskih panela, onda bi takva farma prerasla u okolišno riješenje, a ne gospodarski problem", pojašnjava najnoviju inicijativu koju je iznio i predstavnici Svjetske banke Alexandri Horst koja je ovih dana boravila u posjeti Slavoniji, pa i Vukovarsko-srijemskoj županiji, kako bi se uvjerila u provedbu projekata koji se financiraju novcima te instiucije, a jedan od njih je i projekt "Smanjenje onečišćenja voda podunavskog sliva hranjiivima koja potječu iz poljoprivrede" koji se provodio i u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor