• Žirovanje svinja
  • 13.07.2015. 16:25

Ponovno će se žirovati u hrastovim šumama?

Na nedavno održanom skupu u Babinoj Gredi, svinjogojci koji se bave uzgojem crne slavonske svinje fajferice, najavili su kako će od Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma zatražiti da im se ponovno dopusti da vode svinje na žirovanje.

Foto: fajferica.hr
  • 494
  • 136
  • 0

Žirovanje je dugogodišnja tradicija uzgoja svinja koja se temeljila na šumskoj ispaši - žirovanju, a posebno je bilo razvijeno u selima na području bogatom šumama kao što je primjerice Spačvanski bazen. Stara slavonska pjesma kad su stari svinje žirovali debele su slanine imali, vraća nas u prošla vremena kada su svinje čuvali pastiri koji bi u šumi boravili od ranoga proljeća pa sve do kasne jeseni.

Na žirovanje bi se otjerali prasci, a pred zimu bi se vratile utovljene svinje. Ne treba ni govoriti o uštedama u kukuruzu i drugoj hrani koje su na taj način postignute. No, prošla su to vremena. Žirovanja u slavonskim šumama nema već gotovo desetak godina. Ulazak svinjama u šume je jednostavno zabranjen 2007. godine i mnogim se to uzgajivačima i dalje ne sviđa, a najmanje članovima Udruge uzgajivača crne slavonske svinje, koja je uz onu turopoljsku, autohtona hrvatska pasmina svinja.

Vratiti stari način prehrane svinja i kultiviranja šume

Na nedavno održanom skupu u Babinoj Gredi, članovi te udruge ali i neki drugi svinjogojci koji se bave uzgojem crne slavonske svinje poznatije i kao fajferice, najavili su kako će od Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma zatražiti da im se ponovno dopusti da vode svinje na žirovanje.

"Žirovanje bi donijelo višestruke koristi i jamčim da ćemo, ako nam to omoguće, za 10 godina udvostručiti turizam i gospodarstvo podići bar za 20-ak %. Osobno već imam dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata, a to upravo dobijamo žirovanjem", kaže Pero Barić iz Udruge Udruge uzgajivača crne slavonske svinje. Barić i pojašnjava kako bi svinje na rubu šume u izgrađenim objektima bile preko dana, a noću bi ih vlasnici odvodili kući te tako ne bi bile smetnja nikome.

Lovci prognali svinje iz šume?

Izumrla tradicija - ili ipak, ne?

Uz to, u udruzi smatraju i kako bi i Hrvatske šume od svega imale koristi jer bi svinje s obzirom da vole rovati, kultivirale šumu, a ne da je djelatnici šumarije moraju redovito traktorima tarupirati. Toga je mišljenja i Marko Filipović iz Vrbanje koji se, kako kaže, sjeća kako su svinje sve do 2007. prebivale na rubovima šuma i hranile se žirom i ostalim šumskim plodovima. "Nitko od njih nije bio ugrožen, a pomoć svinjogojcima u uštedi hrane je bila velika. Uz to, bila je to zdrava ishrana koja je davala i zdravo meso", kaže dodajući kako je prema njegovom mišljenju danas jednostavno puno raznih interesa u igri, od Hrvatskih šuma preko lovačkih udruga, zbog kojih su svinje prema njegovom mišljenju i prognane iz šuma.

Svinjogojci žele zakup rubnih dijelova šume, koje bi ogradili i domaće svinje odvojili od divljih.

Kobna 2007. godina

Svinjama i žirovanju crno se počelo pisati u proljeće 2007. kada je u šumi kod Vrbanje pronađena uginula svinja za koju se tvrdilo da je bila zaražena svinjskom kugom. Ministarstvo poljoprivrede poslužilo se tadašnjim Zakonom o šumama te je zabranjeno držanje svinja u šumskim predjelima koji za to nisu predviđeni. Samo u vrbanjskom kraju tada je 19 uzgajivača žirovalo s oko 2.000 svinja. I pored upornosti da se izbore za ostanak svinja u šumama, nakon niza kazni, svinjogojci su polagano jedan po jedan odustajali i tradicija žirovanja je netragom nestala.

Matić: protiv sam povratka svinja u šumu

Pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić zalaže se za držanje svinja podalje od šuma i protivnik je ponovnog žirovanja. "Ljudi će se čuditi kako sam ja kao svinjogojac i uzgajivač crne slavonske svinje protiv žirovanja, ali jesam. Osim što je čovjek tih dana rasterećen da ne mora hraniti svinje, žirovanje ne pridonosi ničemu drugom. U tradiciji je da je uz svinje na žirovanje išao čoban, a to danas košta. Uz to, kao članica EU imamo obveze prema svinjama odnosno ponašati se prema njima na dobar način, da im budemo dobar domaćin i gazda, a to ne možemo biti ako ih pustimo bez nadzora. Osim što im morate osigurati hranu i vodu, morate svinje zaštititi i od parazita, a u žirovanju je to gotovo nemoguće. Tu su i kuga i šuga, i gliste i krpelji. Obnovom žirovanja kršili bi neke europske standarde o dobrobiti životinja. Mnogi ljudi misle da svinje vole prirodu. Vole, ali vole prije svega biti nahranjene i napojite i da spavaju u hladu. Do dobrog proizvoda se može doći i bez povratka u prošlost", smatra Andrija Matić.

Prednosti su puno jače od nedostataka?

Sve u svemu, kada bi davali pluseve i minuse za ili protiv žirovanja, proizlazi da se prednosti žirovanja svinja ogledaju u manjim financijskim ulaganjima, ekološki prihvatljivom uzgoju, a kretanjem po šumi ostvaruje se i pozitivan utjecaj na zdravlje i kondiciju svinja te u konačnici na kvalitetu mesnih proizvoda. Nedostaci su mogućnost uništavanja mladih stabala drveća i ostalog raslinja, mogućnost prijenosa zaraznih bolesti, kao i mogućnost križanja s divljim pasminama svinja.

Uzgajivači crne slavonske svinje uvjereni su kako su prednosti koje donosi žirovanje puno jače od negativnosti te vjeruju kako je i EU regulativa ustvari na njiihovoj strani. Naime, na spomenutom sastanku u Babinoj Gredi moglo se čuti i kako će iz EU fondova moći dobiti i do 50.000 eura oni uzgajivači koji svinje budu uzgajali na ekološki prihvatljiv način, a žirovanje je, smatraju slavonski svinjogojci, bez sumnje jedan od takvih.

Svinjogojci su svjesni da će se u tom slučaju morati pridržavati određenih pravila kojima će primjerice biti zabranjeno nanošenje bilo kakve štete drveću u šumi. Tako se na stabla neće smjeti zakivati ograde ili praviti svinjci po šumi kao što se to nekada činilo. Ali, domaći svinjogojci pristaju i na ta ograničenja, samo da ponovno povedu svinje na žirovanje. Priča oko (ne)žirovanja navodno bi se mogla raspetljati već ove jeseni. I to, očito, uz malu pomoć EU regulative. Kada se već sami međusobno ne možemo dogovoriti.

Foto: fajferica.hr


Tagovi

Svinje Žirovanje Šuma Hrvatske šume Županija Svinjogojci Udruga Stabla Zdravlje Crna slavonska pasmina EU regulativa Dobrobit Pero Barić Andrija Matić Prasci Zima Tradicija Bolesti Običaj Ekološki uzgoj


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi