• Slavonsko-srijemsko podolsko govedo
  • 23.10.2017. 12:00

Podolac mora naći mjesto na našim pašnjacima i jelovnicima

Meso je to, priča Glavačević, koje se inače u Europi i svijetu više cijeni nego li ono modernih pasmina.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.314
  • 258
  • 0

Lijep je osjećaj kada znate da svoju obitelj hranite s nečim uzgojenim u prirodi, pašnjaku, prirodnim načinom uzgoja. Hrvatska obiluje takvim autohtonim pasminama i njihov uzgoj postoji. Malo ih je ali ipak postoje. I kada su u pitanju pašnjaci i nepregledna naša polja kod goveda zasigurno podolsko govode, ili istarski boškarin su te pasmine. Ne daju one mnogo ni mesa ni mlijeka, ali ni ne traže mnogo. U Strizivojni smo nedavno naišli na jedno stado Slavonsko srijemskog podolca. Hrvoje Glavačević-Slukin drži ih cijelu godinu na ispaši. Zimi se skloni u štalu, ali i tada izlazi van na zrak.

Slavonsko-srijemsko podolsko govedo je stara pasmina koja je obitavala ovim graničarskim krajevima. Otporna. Samo zimi se zatvarala u neku štalu, nadstrešnicu. No, ni malo izbirljivo u pogledu hrane, higijene, smještaja. Normalno, ako se bolje hrani, brže napreduje. Krava je uz tele uvijek, a njih i do 20 ili 30 krava je s jednim bikom.

Slavonsko-srijemski podolac bio je najzastupljenija pasmina

Slavonsko - srijemski podolac kao i šire gledajući podolska goveda spadaju u skupinu dugorožnih goveda - Bos taurus te predstavljaju domesticirani oblik izvornog Bos primigenius, ističu stručnjaci Hrvatske poljoprivredne agencije. Još početkom XX. stoljeća slavonsko - srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice gdje je činilo oko 90% od ukupnog broja goveda. Evo što o tome kažu službeni izvori.

Podolac kod Glavačevića

Slavonsko - srijemski podolac je kasnozrelo, vrlo otporno i izdržljivo govedo, čvrstog kostura, "suhih" izraženih zglobova, ponešto otvorenih papaka, s blago spuštenom zdjelicom slabo do umjereno popunjenom mišićjem. Visina krava je oko 130cm, a bikova oko 140cm. Boja slavonsko - srijemskog podolca je sivobijela do tamnosiva, često s tamnijom pigmentacijom plahtice vrata i glave. Kod bikova je zamjetljiva pigmentacija, te veći tamni kolutovi oko očiju. Gubica, sluznica očiju i papci su tamno pigmentirani (crni). Vime je općenito maleno. Rogovi su glavna značajka ove pasmine, izrazite su duljine, često koso položeni s vrhovima koji strše na stranu, te velikim rasponom između vrhova (oblik lire). Drugi tip su rogova rogovi postavljeni više okomito, a vrhovi povinuti unatrag pa takvi rogovi imaju oblik vila. Ova goveda su živahna, no u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a ponekad i nervozna.

A upravo smo to nepovjerenje doživjeli i od strane bika kod Glavačevića u Strizivojni. Što li se bojao zbog sebe, a što zbog kao čuvanja svojih krava i teladi, to se ne zna. No, uglavnom odlučili smo ipak da se previše ne približavamo tim velikim rogovima.

Važan genetski resurs

Nekada se ova pasmina goveda uzgajala uglavnom zbog korisnog rada i proizvodnje, te cijenjenog goveđeg mesa. Proizvodnja mlijeka je oko 800 do 1.000 litara u laktaciji. Slavonsko - srijemski podolac vrlo je skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drži na paši. U zimskim uvjetima drži se u prostoru koji ga štiti od padalina, a hrani se sijenom uz dodatak zrnja žitarica.

Danas ovu pasminu možemo promatrati kao važan genetski resurs, a također je potrebno istaknuti ekološku i gospodarsku vrijednost na primjer u proizvodnji specifičnih proizvoda.

Prema službenim podacima HPA-a objavljenim u godišnjem izvješću prije nekoliko godina evidentirano je 13 bikova, 171 krava i 126 grla ženskog podmlatka od kojih su 34 grla do godinu dana a 92 grla preko godine dana starosti, a sve u vlasništvu 15 uzgajivača.

Država je osigurala novčana sredstva koja se koriste za isplatu novčanih poticaja uzgajateljima, čime se znatno doprinijelo zaštiti i očuvanju ove pasmine goveda. Na području molekularno genetskih analiza, polimorfa proteina krvi i mlijeka kao izraza frekvencije genotipova u populacijama tijekom proteklih dvadesetak godina učinjen je niz istraživanja. Pregledom objavljenih radova i informacija u informacijskom sustavu FAO-a DADIS, koji značajno olakšava uvid u pojedine pasmine i načine zaštite, mogu se dobiti detaljnije informacije iz tog područja.

Prema službenim podacima HPA-a objavljenim u godišnjem izvješću prije nekoliko godina evidentirano je 13 bikova, 171 krava i 126 grla ženskog podmlatka od kojih su 34 grla do godinu dana a 92 grla preko godine dana starosti, a sve u vlasništvu 15 uzgajivača.

Prije desetak godina osnovana je "Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolca" sa sjedištem u Slavonskom Brodu, a vrlo brzo nakon toga registrirano je i kao uzgojno udruženje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Poticaj smanjen na 2.000 kuna

Pitamo Hrvoja za mlijeko. Odgovorio je da je moguće i pomusti i malo mlijeka koliko treba čobanu, ili domaćinima. Za telad uvijek ima dovoljno, ali u pravilu on se ne odlučuje na to i sve ostavlja telićima. Inače, svaku žensku kravu ostavlja sebi, a muške teliće proda ili opet onima koji su uzgajivači ovoga goveda, ili nekome za klanje. Meso je to, priča Glavačević, koje inače u Europi i svijetu se više cijeni nego li ono modernih pasmina. Istrani su i to svoje podolsko govedo nazvali Istarsko govedo i tako ga zaštitili. U Vojvodini se zove Srijemsko podolsko govedo. No, u biti sve je to isto s ovim našim Slavonsko-srijemskim podolcem za kojega se ipak i dobiva malo poticaja kao eko proizvodnju, pa za sustav krava-tele, za pašnjak i tako. Glavačević se osvrće i na priču o zaštiti podolca od strane države s kojom nitko ne smije biti zadovoljan.

"Krajem devedesetih godina poticaj za jedno grlo toga našeg goveda je bio nekih sedam tisuća kuna, pa onda kada sam ja 2004. započeo s uzgojem bilo je oko četiri, a sada je dvije tisuće", kaže Glavačević. On ima i jedan poluotvoreni objekat u kojem u krave budu zimi.

Jedno stado podolca drže i na Belju

No, u svakom slučaju, malo sijena, paša, i nešto žitarica zimi, plus poticaj za pašnjak, pa nešto i po govedu. Kako god bilo bi dobro da je više brige i od strane države, ali i da se na neki način potiče potrošnja mesa ovako uzgojenih goveda u Hrvatskoj.

Jedno stado Slavonsko-srijemskog podolca ima i Belje. Drže ga na pašnjačkom prostoru u granicama Kopačkog rita. Poslužuju ga u svom restoranu Kormoran, kao i svojim gostima u drugim objektima. A stvarni cilj je očuvanje ove pasmine.

Foto: Damir Rukovanjski


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Slavonsko srijemski podolac Glavačević Pašnjak Podmladak Krava Tele Bik


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi