Pandemija i poskupljenje repromaterijala pogodilo i domaće proizvođače jaja

Pandemija Covid-19 otežala je poslovanje u gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Tako je i iza proizvođača koji se bave peradarskom proizvodnjom, teških godinu i pol dana. Sve je dodatno pogoršao i skok cijena repromaterijala, a koji se koristi u proizvodnji.

"Dogodila su se najveća poskupljenja. Ne pamtim da je ikad bilo da je kukuruz poskupio 50-60 posto, sojina sačma isto. Ne samo žitarica nego i ambalaža. Mi smo ovisni o njoj i sve je to poskupilo, bilo stiropor ili karton. Tako da je preopterećena proizvodnja", komentira za Slavonskobrodsku televiziju proizvođač jaja Darko Oreščanin iz Klokočevika. 

Prodajna cijena jaja, kaže, od 75 do 90 lipa troškove teško pokriva. "Cijena nije još ona koja bi treba biti u odnosu na poskupljenja. Na granici smo izdržljivosti", upozorava sugovornik te dodaje kako bi se njemu, ali i svim proizvođačima, ne samo peradi, više isplatilo rasprodati sve i prodavati kukuruz, soju i suncokret jer postižu puno bolju cijenu u odnosu na gotove proizvode. 

Dobrobit životinja na prvom mjestu

Inače, obitelj Oreščanin se s držanjem kokoši nesilica bavi od 1993. godine, a Darko je obrtnik postao 2003. 

"Do tada su to bile manje količine, a onda smo izgradili sve što imamo sada", prisjeća se samih početaka. 

Danas imaju ozbiljnu proizvodnju kapaciteta 7.700 nesilica, a na dnevnoj razini proizvedu oko šest tisuća konzumnih jaja. Kokoši nesilice uzgajaju po svim strogim pravilima dobrobiti životinja. 

"2013. i 2014. godine smo promijenili kaveze koji odgovaraju standardima Europske unije. Koka ima svoj prostor po kvadratnom metru, prečku za sjedenje, travu za nesenje kao i pregradu za intimu", pojašnjava u što su sve investirali. 

Također, na gospodarstvu se nalazi i sortirnica koja svakodnevno radi punom parom. Prilikom sortiranja radi se i provjera kvalitete, odvajaju se ona polupana jaja, a Darko je objasnio i po kojem principu sam stroj radi. 

"Klasira po težinskim razredima koji su slični kao i kod robe. Ima s, m, l i xl", objašnjava. Zatim je tu pisač koji obilježava jaja s brojem farmi tako da kupac može znati odakle dolazi proizvod. 

Spašava ga što ima ratarsku proizvodnju

U ovoj cijeloj situaciji, spašava ga što dio hrane sam proizvodi. "Mene to drži. Uzgajam kukuruz, tritikalu i soju - tri osnovne komponente. Kupujem stočnu kredu za stvaranje ljuski, vitaminske dodatke i sojinu sačmu", objašnjava.

Bez toga, dodaje, ne zna kako bi. "Ipak ta zemlja koju radimo daje nešto pa tu malo ukalkuliramo. Samo to vam je dupli posao. Pored peradarstva bavimo se i ratarstvom", napominje. 

Resorno ministarstvo je tijekom godine provodilo mjere pomoći stočarskom sektoru u vrijeme otežanog poslovanja zbog epidemije. Također, neke dodatne najavljuju i za sljedeću godinu. 

"Mi konkretno peradari nismo dobili neke pomoći u zadnje vrijeme. Najavljuje se nešto, no kako će to biti raspodijeljeno to ne znam. U svakom slučaju bi jako dobro došlo", zaključuje sugovornik. 

O stanju u peradarstvu i proizvodnji jaja možete pogledati i u videu: