Ove godine će biti otkupljeno manje vune nego lani

Ako se zna, kako se u Hrvatskoj uzgaja više nego 600 tisuća ovaca, a samo od jedne dobijemo pet kilograma vune, saznajemo, da dobivamo nevjerojatnih tri tisuće tona vune godišnje. Većina vune u posljednjih dvadeset godina se u Hrvatskoj bacala na odlagališta i predstavljala ozbiljnu prijetnju prirodi. Čak i oni koji su pokušali vunu spaliti nisu uspjeli, zato što loše gori. U Končanici, selu pokraj Daruvara i okolici, se uzgaja tisuću ovaca, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji njih 4 tisuće. Prošle i ove godine je bio organiziran otkup vune, prvi poslije domovinskog rata.

I ove godine vunu otkupljuje firma Monole Dragana Tutića iz sela Donji Dragićevci kod Čazme, o kojem nas je obavijestio Stjepan Kasal. Tom prigodom se sjetio vremena od prije više od dvadesetak godina, kada je vunu otkupljivala Sirovina Daruvar. Zašto se prestalo sa otkupom i kako su se s tom spoznajom poljoprivrednici nosili?

„Vi znate da nakon toliko godina, nam je drago, da je za vunu netko zainteresiran. Kilogram bijele vune se plaća 1,50 kn/kg. Vuna crnih pasmina se ne otkupljuje, a takva vuna se ne smije miješati s bijelom. Interes za predaju vune je postojao prošle i ove godine u cijelom susjedstvu,“ potvrdio je D. Tutić, jedini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koji vunu otkupljuje i vlasnik tvrtke Monole: „Prošle godine smo kupili 150 tona vune. Ove godine će to biti malo slabije i to zbog toga, što tržište nije zainteresirano za pasminu Pramenka, ni za crne ovce. Vuna može apsorbirati vlagu i omogućuju brzo hlapljenje, drži toplinu, mekana je i gusto tkana vuna zabranjuje pristup grinjama i peludi. Stoga, deke od vune jesu pogodne za osobe s alergijama. Boje su svijetle i jarke čak i nakon nekoliko pranja,“ rekao je D. Tutić. „Uvjet kupnje je da vuna bude čista i suha. Ne smije biti kontaminirana sijenom i slamom. Takvu vunu otkup karakterizira kao otpad. Ne uzimamo vunu prljavu, kontaminiranu izmetom, mokru ili pljesnivu,“ dodao je.

Šišanje ovaca

"Ovce se šišaju u svibnju-lipnju, neke i u ljetnim mjesecima čak i srpnju (na otocima), a to zbog toga, kako njima ne bi bilo prevruće.“ rekao je S. Kasal, koji se koristi ručnim škarama. Ovcu je u stanju ošišati za 25 minuta. Razdoblje šišanje ovaca ovisi o rastu nove vune, uključujući prehranu i dob životinje. Pored ručnih škara se koriste i električne škare. U velikom stadu se počinje od šišanja ovnova i jalovih ovaca. Kasnije, ovce, koje su imale janjad. Šišanje se obavlja tako, da se ovca stavi na stražnjicu i počinje se od trbuha. Posebnu pažnju treba obratiti na mliječne žlijezde i bradavice, kod ovnova treba paziti kako ne bi došlo do ozljede testisa. Nakon trbuha šiša se grkljan, zatim lijeva i desna strana, završava se stražnjom desnom nogom i repom. Ovca mora biti mirna, treba izbjegavati nagle pokrete. Ozljeda električnim škarama su manje vjerojatne nego uz ručnu obradu.

Ovca nije zahtjevna životinja. Njihov uzgoj je moguć bez velikih troškova za prehranu, smještaj i liječenje. Možete si zamisliti koliko vune je g. Kasal dobio za trideset godina obavljanja posla s ovcama? „Vuna se teško uništava, u inozemstvu je to kvalitetan izolacijski materijal, koji se naširoko koristi u izolaciji zgrada. Je to materijal čak bolji od staklene vune.“

Kasal je uzgoj započeo s dva janjca. Trenutno ima 13 ovaca, jednog ovna i 12 janjadi. Rekao je kako se potražnja za janjadi i ovcama smanjuje bez obzira na cijenu, koja je sada 21 kn/kg. Ovce su smještene u zimi u štali, a pasu se u vrtu. Osim travom hrane se kukuruzom i mljevenom mješavinom krušarica, te im je potreban dodatak soli. Kao i kod drugih preživača, ovci je jednom godišnje nužno rezati posebnim kliještima papke. Njihov najveći neprijatelj jesu paraziti u jetri - metilji.

Također kod ovaca, kao i u drugim sektorima poljoprivrede se situacija pogoršava, potvrdio je uzgajivač iz Končanice, koji se požalio na nedinamičnu isplatu poticaja: „Ovo proljeće smo dobili poticaj samo za prošlu godinu. Poticaj za jednu ovcu je bio 150 kn, sada je smanjen na 80 kn/kom.“ Osim ovaca Kasal prima poticaje za svinje, kukuruz, ječam i zob.

„U 1963. godini se u Končanici uzgajalo 2.400 grla stoke i 24 ovaca, sada je situacija posve obrnuta. Ovce su se našle na gotovo svakom gospodarstvu,“ upozorio je uzgajivač. Na pitanje zašto je broj ovaca u selu tijekom pedeset godina porastao, odgovorio je jednostavno: „Vjerojatno zbog toga, kako ne bismo morali kositi dvorišta.“

Ovog trenutka se borimo s problemom kako preživjeti krizu, kako riješiti financijske probleme. Razmišljamo o tome kako poboljšati situaciju. Moglo bi se reći kako su stanovnici sela u prednosti - oni imaju prostor, gdje mogu uzgajati usjeve i baviti se uzgojem domaćih životinja, što im daje prednost od onih, koji žive u gradu i sve moraju kupiti. Ali to nije tako jednostavno - nemaju kome prodati. Tržište nije osigurano.

A što će se tek dogoditi, kad uđemo u Europsku uniju - kako ćemo opstati u oštroj konkurenciji?

Jeste li znali:

• većina ovaca se uzgaja u Kini (170,8 milijuna komada) i Australiji (106 milijuna komada). U Češkoj je u 2011. godini bilo 209.000, a u Hrvatskoj oko 600.000.
• predak ovce je muflon
• ovca može živjeti 10 do 12 godina, godišnje njoj može narasti barem 3 kg vune, nekim pasminama i do 18 kg.

Autor: Alena Rais, dipl. ing.