Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Govedarska proizvodnja
  • 17.04.2016. 10:30

Ovce pojele ljude, a tko je pojeo HR stočarstvo?

Kakva je budućnost govedarstva u Hrvatskoj? S vjerom kako neće sve biti tako crno - nadajmo se kako će barem mlijeko ostati bijelo!

  • 1.718
  • 503
  • 0

Govedarstvo Hrvatske na prekretnici naziv je nedavno održane tribine koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim egroekonomskim društvom u prostorima Matice hrvatske.

Okupila je eminentne poljoprivredne stručnjake iz hrvatskog govedarstva i mljekarstva, a cilj je bio pokušati odgovoriti na neka od pitanja koja se tiču unapređenja proizvodnje mesa i mlijeka na cijelom području Lijepe naše. Manje više sva pitanja, poput onih zašto je hrvatsko govedarstvo u krizi, što sve ugrožava domaću proizvodnju mlijeka te jesu li mali proizvođači osuđeni na nestajanje i kakve su prognoze u toj djelatnosti do 2020. godine prošli su na tribini stručnjaci i proizvođači.

Zapravo, riječ je tek o nekim pitanjima na koja su, dakle, pokušali odgovoriti ugledni stručnjaci, sudionici tribine - Ivan Marohnić, dipl. ing. agronomije i vlasnik OPG-a, Ankica Mužinić, ing. prehr. tehn. i (su)vlasnica OPG-a Zlatko Mužinić te Magdalena Zrakić, mag. ing. agr., asistentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Govedarstvo Hrvatske na prekretnici

Sudionike je u ime domaćina i suorganizatora pozdravila voditeljica Odjela za poljodjelstvo MH Ljiljana Gašparac-Skočić, kojima se zatim obratio voditelj tribine prof. dr. sc. Ivo Grgić, zamjenik Kluba znanstvenika UBH Prsten i predsjednik HAED-a.

"Svi znamo da su ovce pojele ljude, no tema je tribine tko je pojeo naše stočarstvo?", zapitao je u uvodu prof. dr. sc. Ivo Grgić, parafrazirajući te se osvrnuo i na izumiranje hrvatskog sela. Agronom Ivan Marohnić je, ističući kako je u središtu pozornosti tribine glavna glumica krava, pojasnio kako je baš ta plemenita domaća životinja prva mala tvornica mlijeka.

Krave na farmi u Brnazama

Glavna glumica na tribini je bila krava

Pri tome je napomenuo kako govedo, koje se hrani isključivo travom i sijenom, nije konkurent čovjeku, za razliku od inih domaćih životinja koje se hrane proizvodima kakve u prehrani može koristiti čovjek. Govoreći o mlijeku kao primarnom te mesu kao sekundarnom proizvodu u govedarstvu, koje čini golemu većinu u stočarstva, Marohnić je zaključio kako su ratarstvo i stočarstvo usko povezani.

"Da je govedarstvo iznimno osjetljivo, pokazuje i činjenica kako treba čak sedam godina da bi se od teleta dobila krava koja daje mlijeko te da se ne može, primjerice poput psa ili kokoši, povjeriti susjedu na čuvanje, nego zahtijeva svakodnevnu brigu i boravak na selu tijekom cijele godine. U proceduri dobivanja samo jedne litre mlijeka treba čak 38 prethodnih radnji, primjerice od obrade tla pa nadalje. Unatoč tome u Hrvatskoj je cijena litre mlijeka jeftinija od litre vode", podsjetio je na činjenicu Ivan Marohnić u svom zanimljivom, korisnom i poučnom izlaganju, ujedno upozorivši:

Država ne vodi brigu, dok kompanije vode i previše brige

"Država ne vodi dovoljnu brigu o tome, dok multinacionalne kompanije vode i previše. Govedo se nekoć nazivalo blagom te se isticalo kako je govedarstvo bogatstvo svake države. Kao da se zaboravilo kako govedarstvo utječe na očuvanje seoskog života pa krava nije samo proizvodna, nego i socijalna kategorija. Ni proizvodnja mlijeka nije samo biznis, jer je to biološki ograničeno, a taj je posao i vrlo rizičan pa je to postalo i nužno zlo potrebno za opstanak čovječanstva."

Prof. dr. sc. Ivo Grgić otvara tribinu Govedarstvo Hrvatske na prekretnici

Podsjećajući na probleme, koji su se nizali jedan za drugim u toj grani poljoprivrede, Marohnić je zaključio kako bi za početak poljoprivredne površine morale biti u što većim cjelinama i što bliže korisnicima. Taj iskusni agronom i vlasnik OPG-a, koji tu problematiku osjeća i na svojoj koži, temelji zaključke na spoznajama stekavši ih, boraveći u oko 30 različitih zemalja.

Nije se govedo bez razloga nekad nazivalo blagom

Naime, njegov je opći zaključak da bi svaka zemlja morala razmišljati o svom stočarstvu i o svom selu, tvrdeći kako je stočarstvo iznimno značajno za nacionalnu sigurnost, odnosno za prehranu stanovništva, te da ono nema alternative. S tim se složila i Ankica Mužinić koja se također, kao vlasnica OPG-a, bori s tim ili sličnim problemima.

Ističući kako je stočarstvo jedna od najvažnijih grana u poljoprivredi, a mljekarstvo jedna od najtežih u proizvodnji, podsjetila je na činjenicu kako je uopće nastala kriza u tom sektoru te što je sve dovelo do sadašnje, moglo bi se reći, sramotne cijene mlijeka, uslijed koje sve više mljekara odustaje od te djelatnosti.

Nestaju mali proizvođači s pet do 10 krava, na redu su oni s 50

"Naši stočari, proizvođači mlijeka nemaju izlaza i prodaju svoje krave vlasnicima klaonica. Mali proizvođači s pet do 10 krava su osuđeni na nestajanje, a mnogi od njih su već nestali, dok su sada na redu srednji proizvođači koji imaju po 50 krava. Takvih je najviše u Slavoniji gdje se planiraju baviti ratarstvom", naglasila je Ankica Mužinić dodajući kako otežavajuću okolnost predstavlja i visoki PDV.

Ankica Mužinić

"Ako se ne uvede red i kodeks ponašanja svih u lancu, u kojem ključnu ulogu ima Ministarstvo poljoprivrede, mislim kako nas 2020. godine više neće biti, ne samo krava, mlijeka i mesa, nego ni sela, niti hrane. Onda nam neće trebati ni institucije koje se naslanjaju na poljoprivredu, a neće nam biti potrebna ni prateća industrija", upozorila je Mužinić, koja nije iznijela optimistične prognoze. Zaključila je kako je potrebno osigurati uvjete za nastavak proizvodnje u poljoprivredi i poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja.

Međutim, najmlađa sudionica tribine Magdalena Zrakić održala je prezentaciju na temu Potencijalni razvoj hrvatskog mljekarskog sektora - rezultati ekonometrijskog modela.

Tom je prigodom iznijela i moguće projekcije pod određenim uvjetima, koje projiciraju promjene odnosno kretanja na tržištu Europske unije. Ključnom je navela i činjenicu kako je Hrvatska također dio velikog tržišta EU-a koje se liberaliziralo te da se stanje u mljekarskoj proizvodnji bitno izmijenilo ulaskom RH u Europsku uniju, odnosno primjenom Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju od 2005. godine.

Podsjetila je kako ima čak 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača te da od ukupne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, u iznosu od oko 170 milijardi eura, samo na mlijeko otpada čak 35% dok po 20% na svinjsko i goveđe meso. I Magdalena Zrakić se složila kako je baš mlijeko jedan od najvažnijih proizvoda i izvora nutritivne vrijednosti u svijetu ističući da 70% ukupne proizvodnje mlijeka u EU proizvode Francuska, Nizozemska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Poljska. Pri tome je naglasila kako su te zemlje dodatno profitirale ukidanjem kvota nakon čega se proizvodnja mlijeka u EU povećala za 2%.

I ruski embargo odigrao svoju ulogu

"Viškove mlijeka na tržištu EU, uz ukidanje kvota, prouzročio je i embargo Rusije na uvoz te smanjenje potpore dalekih zemalja, što je posebice pogodilo nekonkurentne proizvođače poput hrvatskih mljekara", pojasnila je Zrakić potvrdivši i brojkama kako se u razdoblju od 2011., dakle, od ulaska RH u EU, kontinuirano smanjuje količina proizvedenog mlijeka, nažalost i broj proizvođača.

Ljiljana Gašparac Skočić

"Tako je, primjerice, 2011. godine 14.361 mljekar proizveo 573 tisuće tona mlijeka, dok je 2015. proizvedena 471 tisuća tona mlijeka te je broj proizvođača pao čak na 8.354", ustvrdila je Magdalena Zrakić. Zaključila je kako je mljekarski sektor jedan od gospodarskih segmenata koji je najjače pogođen jer su, uz ukinute kvote, smanjene i potpore.

Cijena mlijeka će se smanjiti još 14% do 2025. godine..

Ona je također nastojala odgovoriti i na upit: hoće li se i nakon ukidanja kvota trend smanjenja domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda nastaviti? Predstavivši model kojim se pokazuju određene projekcije, Zrakić pretpostavlja kako će se u idućem razdoblju do 2025. godine cijena sirovog mlijeka smanjiti do 14%, broj mliječnih krava čak za 33% te prikupljeno mlijeko do 13%, ali će se proizvodnja mlijeka po kravi povećati čak do 25%, uz primjenu odgovarajuće tehnologije.

..a proizvodnja mlijeka po kravi će se povećati do 25%!

"Sadašnji rezultati pokazuju neizvjesnu situaciju za proizvođače u uvjetima u EU pa je preporuka proizvoditi proizvode dobre vrijednosti, poticati udruživanje u proizvodne organizacije, kao i jače povezivanje s turizmom", poručila je Magdalena Zrakić. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je na samom kraju rada tribine naglasio:

Nadajmo se kako će barem mlijeko ostati bijelo!

"Na temelju izlaganja i dosadašnjeg iskustva možemo zaključiti kako dolazi do ukupnog smanjenja broja krava i proizvodnje mlijeka. Ujedno se povećava broj krava po isporučitelju mlijeka i mlijeka po svakoj kravi. Problem nekonkurentnosti i naši troškovi u proizvodnji, kao i devizni tečaj koji je nerealan."

Organizatori, izlagači, sudionici tribine, kao i gosti, nadaju se kako ipak neće biti tako sve crno za stočare i proizvođače mlijeka. Netko je od njih, šaleći se, prokomentirao: "Kako god bilo, nadajmo se kako će barem mlijeko ostati bijelo, ako ga uopće bude u RH."


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Tribina Govedarstvo Mljekarstvo Prsten

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

SINJSKA ALKA: Zavirili smo u sobu u kojoj majka brižno oblači sina alkara u vitešku odoru.