Pretraga tekstova
Moglo bi se reći kako smo sada u zajedničkoj paradigmi europskog mliječnog govedarstva koju opisuju tri značajke: povećanje proizvodnje mlijeka po kravi, povećanje otkupa i pad broja krava
U 2025.godini otkupljeno je 378.681.241 kilograma mlijeka što predstavlja povećanje za 1,02 % u odnosu na prethodnu godinu. Kako je 2024. bila prijestupna, s 366 dana onda je stvarno povećanje proizvodnje mlijeka u 2025. iznosilo 1,3%. Istovjetno povećanje od 1,3% zabilježeno je na cjelokupnom području Europske unije. Moglo bi se reći kako smo sada u zajedničkoj paradigmi europskog mliječnog govedarstva koju opisuju tri značajke: povećanje proizvodnje mlijeka po kravi, povećanje otkupa i pad broja krava. Nažalost, pad broja krava uzrokuje pad broja teladi kao baze za proizvodnju mesa, a najveći dio proizvodnje goveđeg mesa zasniva se na teladi iz mliječnih stada. No, to je tema za neku drugu raspravu.
Premda se ovo povećanje možda ne čini značajnim važno je prisjetiti se dugog niza godina u kojima su pad isporučitelja, pad otkupljenih količina i otkupnih cijena mlijeka uglavnom ispod europskog prosjeka bile konstante koje su zajedno predstavljale stvarnost naše proizvodnje.
Na prikazanom grafikonu s otkupnim cijenama unazad deset godina, ona je u RH samo tijekom 2023. godine bila veća od prosječne europske, a posebno se ističe razlika između prosječne europske otkupne cijene mlijeka u 2022. i one u RH.
Povećanje u 2023. godini ukazuje na zakašnjelu reakciju otkupljivača u Hrvatskoj, a to ponovno otvara pitanje o načinu formiranja otkupne cijene, postojanje ili izostanak pregovaračkog postupka odnosno stvarnu poziciju primarne proizvodnje.
TISUP: Otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj bilježe blagi rast
Tijekom 2025. ove su cijene u RH bile niže za 5,8 % u odnosu na prosječnu europsku.
One u Europskoj uniji padaju već nekoliko mjeseci što proizvodnju ponovno dovodi u nezavidnu situaciju i već se pojavljuju zahtjevi za ograničavanjem proizvodnje kako bi se zaustavio ovaj pad. Vrijeme koje je pred nama moglo bi dovesti do vrlo stresnih situacija za ovaj sektor. Zabrinjavajući primjer mogli smo vidjeti početkom godine kada se na policama trgovačkih lanaca nalazilo mlijeko s cijenom od 0,55 eura, dakle na razini otkupnih cijena koje mljekare plaćaju proizvođačima. Ovo su ekscesi koji dovode u tešku situaciju našu mljekarsku industriju, a to pokreće povratni mehanizam snižavanja prodajnih cijena što se reflektira na snižavanje otkupnih prema proizvođačima.
Prodaja mlijeka, ali i svih poljoprivrednih proizvoda ispod proizvođačkih cijena neminovno dovodi do urušavanja proizvodnje. Proizvođači, kao i mljekare traže u tim trenucima spasonosna rješenja u vidu potpora ili oslobađanja od plaćanja određenih naknada, a zapravo je puno važnije urediti tržišne odnose, inzistirati na usklađenom ponašanju svih tržišnih čimbenika po pravilima zajednice u koju smo dobrovoljno ušli. Nepobitna je činjenica o vrlo velikim sredstvima koji se kroz sustav potpora isplaćuju proizvođačima i zato je još veća obveza primijeniti zaštitne mjere kako bi se zaštitilo ulaganja u mliječni sektor i spriječilo izigravanje tržišnih pravila.
Otkup viškova u jednoj članici, skladištenje i zatim prodaja istih proizvoda ispod proizvođačkih cijena u drugoj državi je grubo narušavanje zajedničkog tržišta. Bilo bi vrlo važno vidjeti kako izgleda kalkulacija troškova proizvodnje mlijeka koje se prodaje u trgovačkim lancima za 0,55 eura?
Ukidanje sustava mliječnih kvota omogućilo je kontinuirano povećanje proizvodnje na europskom prostoru i sada nas sve češće sustižu problemi s viškovima. Europska unija je usvojila, kao novi zaštitni mehanizam skup zakonodavnih akata objedinjenih u tzv. "Mliječni paket". Od krucijalne važnosti u ovom sustavu je ugovaranje proizvodnje i pregovori između proizvođača i otkupljivača o količinama i cijenama.
Američki general Douglas MacArthur izjavio je "Ne povlačimo se s bojišnice, napredujemo u drugom smjeru", misleći pritom na promjenu strategije, a ne na predaju. Trenutak kada smo uspjeli povećati proizvodnju mlijeka je pravo vrijeme za iznaći strategiju koja nas treba obraniti od ovakvih situacija. Puna primjena "Mliječnog paketa" može biti prvi korak.
Autor
Više [+]
Upravitelj Sektora za razvoj stočarstva u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, dobitnik nagrade DANH komunikator godine 2025
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Marta Radić
prije 5 mjeseci
Ako je podatak točan , onda je to pozitivno...bitno da je zaustavljen pad proizvodnje , iako nisam sigurna da će proizvodnja nešto bitno porasti.. Dubioze u poljoprivredi su duboke , složene , te ciklički neizvjesne , a neko svjetlo u budućnosti nevidi se....Evropa ima jako puno mlijeka i biti će sve veći pritisak na cijenu..
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Sve je to u nivou statističke pogreške i nikako ne možemo reci da se je preokrenuo trend i da je počela veća proizvodnja kravljeg mljeka. Ma sta ministarstvo poljoprivrede misli o poljoprivrednicima vise nitko nije glup i svatko ko je do sad opstao u poljoprivredi dobro zna izračunati dali zarađuje ili gubi . Bojim se ustvari sam siguran da ce se nastaviti urušavati stočarstvo u RH . Naprosto nije moguće očekivati drukčije rezultate ako stvari radimo na isti način. Hrvatsko stočarstvo traži potpuno novu paradigmu, novi cilj i novi pristup problemu