Ostaci pesticida u stočnoj hrani

Povećane potrebe za stočnom hranom rezultirale su i širokom primjenom različitih pesticida. To su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se koriste u suzbijanju uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka.

Pesticidi su važni i u (veterinarskom) javnom zdravstvu jer uništavaju insekte i druge organizme koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili sami uzrokuju bolesti ljudi i životinja. U pesticide ubrajamo insekticide, rodenticide, herbicide, fungicide, limacide i dr. Mnogi od njih teško su razgradivi i ostaju u okolišu, dospijevaju preko krmiva u životinje, proizvode životinjskog podrijetla i čovjeka. Uporaba pojedinih pesticida bila je u prošlosti toliko opsežna i nepromišljena da se njihovi štetni razgradni produkti mogu i danas pronaći u okolišu, pa i u tkivima i organima životinja (masno tkivo, jetra, bubreg, mozak) te proizvodima (mlijeko, jaja, med itd.).

Najučestalije su se koristili klororganski pesticidi koji su vrlo postojani u biološkim sustavima, pa su se nakupljali u prehrambenom lancu. Primjenom pesticida u zaštiti bilja uvijek je prisutna i mogućnost njihovog zaostajanja u hrani za životinje. Povezanost hranidbe životinja i zdravstvene ispravnosti hrane za ljude ogleda se na primjeru nekih pesticida koji se mogu nakupljati u životinjskim tkivima ili izlučivati mlijekom. Općenito, pesticidi mogu izazvati akutna otrovanja životinja i ljudi ukoliko se u organizam unesu u većim količinama. Kronični oblici pesticidnih otrovanja značajniji su od sporadičnih akutnih otrovanja. Oni nastaju dugoročnim unosom manjih količina pesticida onečišćenom hranom, vodom ili zrakom, a očituju se degenerativnim, atrofičnim, nekrotičnim i drugim promjenama u različitim tkivima i organima čime nastaju i kompleksnije i dugoročnije štete u smislu povećane osjetljivosti životinja na
stres i bolesti, reprodukcijskih poremećaja te smanjenje produktivnosti.

Što poduzeti?

Korist od pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i javnom zdravstvu nije upitna, no treba imati u vidu da su to potencijalno opasne tvari koje mogu poremetiti ekološku ravnotežu te u krajnjoj liniji i ugroziti zdravlje ljudi preko onečišćene hrane. Kao što je već naglašeno, glavni put njihova
onečišćenja je stočna hrana pa se u cilju sprječavanja zaostajanja pesticida na poljoprivrednim
površinama i krmivima treba pridržavati uputa proizvođača o načinu primjene, doziranju i posebno karenci.

Autor: Dr. sc. Nevijo Zdolec