Opstanak stočarstva na selu

Opstanak stočarstva na selu ovisi o motivaciji mladih ljudi da se bave tom zahtjevnom proizvodnjom. Uzgoj goveda nije samo proizvodnja, to je zapravo način života na koji se mladi čovjek mora odlučiti. Sve mjere, potezi i aktivnosti nadležnih institucija u poljoprivredi moraju bezuvjetno poticati i snažno motivirati mlade ljude na selu da se ozbiljno i stručno bave temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom.

U konačnici o mladim ljudima ovisi buduća kvaliteta života na selu, a u Hrvatskoj na selu živi 42 posto stanovništva. Uzgoj goveda u Hrvatskoj velikim se dijelom odvija na malim seoskim gospodarstvima, a uzgajivači su u prosjeku stariji ljudi. Mladi ljudi na selu sve teže se odlučuju posvetiti poljoprivredi, naročito proizvodnji mlijeka koja je realno i najzahtjevnija. Rezultat je to vrlo lošeg odnosa cjelokupnog društva prema poljoprivredi i životu na selu. Nedavno je u središnjem Dnevniku izrečena jedna zastrašujuća rečenica koja oslikava opći pogled društva na selo i život na selu, a glasila je otprilike ovako, "selo je u Hrvatskoj zapušteno, siromašno i s pretežito starim ljudima". Tako nešto mora dirnuti i zabrinuti svakoga tko imalo razmišlja o budućnosti Lijepe naše. Jer standard i kvaliteta života u našoj zemlji uvelike ovisi i ovisit će upravo o naseljenosti seoskog prostora domaćim stanovništvom.

U našoj zemlji 42 posto stanovništva živi na selu, u Sloveniji čak 50 posto, u Austriji 40 posto. Ekonomije ovih zemalja najviše se oslanjaju na seoski (ruralni) prostor, dakle na poljoprivredu i turizam i izuzetno je važno kako se na selu živi i kako je uređen taj prostor. Nedavno je održan jedan odličan okrugli stol pod nazivom "Kad ne bude krava, neće biti ni leptira", čija je poruka da seoski prostor ugodnim za život uvelike čini upravo stoka i to najviše krave. One se ponegdje nazivaju i najboljim "komunalnim redarima" jer održavaju poljoprivredne površine obrađenima, livade pokošenima, pašnjake popašenima.

Uzgoj stoke i mladi ljudi - temelj opstanka sela

Govedarstvo je temeljna poljoprivredna grana i o tome koliko će se mladih ljudi baviti uzgojem goveda uvelike ovisi budućnost i kvaliteta života na selu. Sam uzgoj goveda igra izuzetno veliku ulogu u gospodarstvu sela i poljoprivrede općenito. Genetsko unaprjeđenje goveda izuzetno je zahtjevan i dugoročan posao pa je stoga neobično važno da ga jako ozbiljno shvate i njime se odluče na duge staze baviti mladi ljudi na selu.

Kontinuirani stručni rad s mladim uzgajivačima

Vrbovečko područje ima dugu tradiciju u uzgoju goveda. Na tom je prostoru uzgojeno jako puno generacija plemenite rasplodne stoke i time se bave već brojne generacije uzgajivača. Vrbovec je danas i centar strukovnih pasminskih udruga uzgajivača goveda. Tu je Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec, Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda (CroSim) te Udruga Hrvatskih Uzgajivača Holstein goveda (UHUH). U radu ovih udruga izuzetno je važno aktiviranje članova koji jako dobro razumiju i poznaju problematiku uzgoja i genetskog unaprjeđenja goveda da bi valjano i na ravnopravnoj osnovi mogli sudjelovati u svim raspravama s ovlaštenim institucijama koje sudjeluju u kreiranju i provedbi uzgojnih programa u govedarstvu. Primjećuje se ozbiljan problem nedostatnog informiranja i educiranja uzgajivača upravo o toj tematici.

Stoga je na inicijativu spomenutih udruga i uz pomoć Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, prošle zime osnovan Klub mladih uzgajivača goveda Vrbovec. Za sada je to neformalno okupljanje mladih u okviru rada uzgojnih udruga, a uskoro će se prema inicijativi samih uzgajivača i formalno registrirati Klub kao udruga, kao što je to već dugogodišnja praksa u nama susjednim razvijenim zemljama. Već na prvom okupljanju pokazalo se da ideja itekako ima smisla jer se odazvalo više od 40 uzgajivača s prosjekom godina 32 i prosječnim stadom od 16 krava. Desetak ih je polaznika Srednje gospodarske škole u Križevcima i dvoje studenata Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na svakom sljedećem okupljanju interes su pokazali i drugi mladi uzgajivači pa je tako stvoren dobar temelj za dugotrajan, kontinuirani stručni rad s ozbiljnim mladim ljudima koji svoju budućnost vide u uzgoju plemenite stoke.

Redovna okupljanja

Prošle zime Klub je imao 10 okupljanja utorkom (sajmeni dan u Vrbovcu) na kojima je glavna tema bila uzgoj, ali bilo je i drugih tema: PDV, reprodukcija, hranidba, popravljanje tla, proizvodnja krme, kvaliteta mlijeka i perspektiva otkupa. Organizirana je i jednodnevna stručna ekskurzija u Sloveniju na dva gospodarstva s vrhunskim holstein i simentalskim kravama te u poznatu tvornicu stočne hrane Emona - Ljubljana, gdje se mogao vidjeti moderan pristup hranidbi visokomliječnih krava. Okosnica redovnih okupljanja članova Kluba bio je i bit će informiranje i edukacija o genetskom unaprjeđenju goveda simentalske i holstein pasmine. Planiraju se i stručne ekskurzije u inozemstvo te suradnja s klubovima mladih uzgajivača kod nas i u zemljama gdje je to već duža tradicija. Europska Unija, inače, snažno podupire rad s mladim poljoprivrednicima pa ce se to pokušati iskoristiti.

Korištenje samo provjerene vrhunske genetike

Sve je veći broj uzgajivača koji su prestali osjemenjivati krave napamet. Mnogi uzgajivači već duže koriste samo vrhunske, valjano testirane bikove i imaju već dosta njihovih potomaka. Aktivnosti udruga i Kluba mladih poduprli su i centri za reprodukciju i vrbovečke veterinarske stanice pa je danas uzgajivačima na raspolaganju veći broj vrhunskih bikova, a dio troškova uzgajivačima simentalca pokriva Udruga uzgajivača Vrbovec potpomognuta od Zagrebačke županije. Na vrbovečkom terenu ima već dosta potomaka najboljih svjetskih bikova, kao što su od simentalca Weinold i Dionis, a od holsteina Sosa, Blitz, Titanic, Ramos itd. Danas naši uzgajivači osjemenjuju krave vrhunskim bikovima - simentalci: Weinold, Dionis, Romsel, Rumba, Ress, Wal, holstein: O'Man, Ramos, Rafael, Grandprix, Cash, itd. Jedino na taj način može se sigurno doći do kvalitetnih krava, a to je primarni cilj svakog ozbiljnog uzgajivača.

Autor: Damir Pejaković, dipl.inž. agr.