Dulje od četvrt stoljeća na gospodarstvu obitelji Jareš proizvodi se mlijeko i sir. Svojim kvalitetnim proizvodima, inovativnim pristupima proizvodnji i strateškim marketingom, već su se dokazali. No pitanje je kako u ovoj današnjoj situaciji dalje?
Nedaleko Daruvara na slikovitim brežuljcima smjestilo se gospodarstvo obitelji Adele Jareš. Jedna od najpoznatijih obitelji iz mjesta Donji Sređani ima dokazane višegodišnje rezultate kako se u poljoprivredi može uspjeti. Mnogo prepreka i zidova je već pregaženo iza njih. Ali ovo razdoblje je zasigurno najteže do sada. Trenutna pandemija će sigurno ostaviti gorak okus na poslovanje.
Njihov poslovni model se temelji na zaokruženom procesu proizvodnje sireva i ostalih mliječnih tradicionalnih proizvoda od polja do stola. Kako im je imperativ stavljen na kvalitetu, obitelj posebnu pažnju stavlja na proizvodnju hrane za mliječne krave. Sva voluminozna krma je proizvedena prema ekološkim standardima. Krajnji proizvod će uvijek biti ogledalo svakog koraka u procesu proizvodnje i prerade. Stoga, za svojih 25 mliječnih krava svu hranu proizvode na vlastitim površinama prema savjetima stručnjaka i na temelju višegodišnjeg bogatog iskustva. Uz krave u primarnoj proizvodnji na gospodarstvu se nalazi oko 15 grla vlastitog podmlatka u svrhu obnavljanja stada. Osim toga uvijek drže nešto grla i u tovu za meso, kao dodatan prihod.
S ljubavlju prema poljoprivredi rezultata ne nedostaje. U proteklom desetljeću sirevi obitelji Jareš su nagrađivani mnogobrojnim zlatnim medaljama. Kroz godine bogata paleta proizvoda se neprestano povećavala. Danas nude proizvode poput svježeg, polutvrdog, kuhanog sira, dimljenog i raznih sireva sa dodacima začinskog bilja. Prisutnošću na raznim sajmovima i manifestacijama su izgradili reputaciju prepoznatljive kvalitete.
U posljednjih 25 godina članovi gospodarstva su sakupili neizmjerno iskustvo u poljoprivredi. Težnja za boljitkom, ljubav prema poljoprivredi i proizvodnji ulijevaju svakodnevno nadu za boljim sutra kod obitelji Jareš. Problema u poljoprivredi nikad nije nedostajalo od previsokih troškova, kamata kredita, nedostatka radne snage, nepoštenih trgovačkih praksi, nekontroliranog uvoza i dr.
Uz sve navedene probleme obitelj zaključuje: iz naše perspektive, nikada nije bilo više mogućnosti za mlade poljoprivrednike u Hrvatskoj, uvijek može bolje, ali prvo mladi trebaju shvatiti da trebaju koristiti ovo što se nudi. Problemi koji koče mlade hrvatske poljoprivrednike je isto što je prepreka i za sve ostale, a to je opće poznati problem birokracije. Doba je informatizacije, a to se najbolje osjeti u ovoj krizi. Poljoprivrednici su također prisiljeni je koristiti, ali imamo osjećaj da još nije provedena međuinstitucijski.
Svakom malom proizvođaču svježih proizvoda osnovni cilj kod prodaje je izbaciti sve prodajne posrednike. Samo prije par dana prodaja je išla preko tržnica u obližnjim gradovima, Daruvaru i Pakracu. Donošenjem odluke kriznog stožera o zatvaranju tržnica poljoprivredno prehrambenih proizvoda obitelji je "pao mrak na oči." "Tržnice su zatvorene tek jedan tjedan, a nama proizvođačima svježih proizvoda skladišta su već puna. Ovo je veliki šok za naš rad i distribuciju koju smo odrađivali osim na tržnicama, putem sajmova, vrtića, veteranskog centra, a to je sada sve zatvoreno", navodi Marta Jareš, članica OPG-a.
"Velike napore ulažemo u online marketing, dobili smo dozvolu za dostavu proizvoda te tako distribuiramo tek manji dio naše proizvodnje. Kreirali smo i pakete koje šaljemo kurirskim službama u udaljenije gradove, no to je sve u povojima", dodaje.
Obitelj smatra da je zatvaranje tržnica pogubno za proizvođače koji se ionako bore za svoj dio tržišta uz prebogat uvoz koji preplavljuje i danas otvorene trgovačke lance. "Nama svima je u interesu spriječiti pandemiju, i bili smo spremni pridržavati se svih uputstva koja su nam bila proslijeđena", napominju iz obitelji Jareš.
Kao odgovor na zatvaranje tržnica poljoprivredno prehrambenih proizvoda digitalne tržnice su pridobile posebnu važnost. U ovoj situaciji to je jedan od glavnih kanala distribucije proizvoda malih gospodarstava do krajnjih kupaca. U praksi kod manjih proizvođača svježih proizvoda to se pokazalo kao nefunkcionalno, jer uglavnom potražnja za domaćim proizvodima je od strane starijeg stanovništva. A upravo ta skupina kupaca ne koristi digitalne servise. Na taj način proizvođači i kupci ostaju kratkih rukava. Ponuda i dalje postoji, potražnja i dalje postoji, a lanac opskrbe je prekinut.
Tržnice su zatvorene tek jedan tjedan, a nama proizvođačima svježih proizvoda skladišta su već puna. Ovo je veliki šok za naš rad i distribuciju koju smo odrađivali osim na tržnicama, putem sajmova, vrtića, veteranskog centra, a to je sada sve zatvoreno, navodi Marta Jareš, članica OPG-a.
Brzim angažmanom digitalnih tržnica obitelj je zadovoljna. Ali problem se javlja upravo u tome što njihovi stalni kupci nisu navikli na ovakve načine opskrbe. Naravno trebat će vremena da se i kupci prilagode situaciji. Kako se radi o starijim stanovništvu to će vjerojatno potrajati. S druge strane online tržnice iziskuju mnogo više rada i vremena, jer se svakoj isporuci proizvoda treba pristupiti zasebno. Na gospodarstvu obitelji Jareš to dodatno pravi probleme, jer ionako već neko vrijeme muku muče s kroničnim nedostatkom radne snage.
Već je svima poznato kako će COVID – 19 imati katastrofalan utjecaj na domaću ekonomiju. Turizam je za ovu godinu otpisan. Do prošle godine svaka četvrta kuna u Hrvatskoj posredno ili neposredno bila je zarađena zahvaljujući turizmu. Pitanje je koliko će ostatak ekonomije moći podnijeti u narednim godinama. U ovoj situaciji se može vidjeti kako se zanemarivanjem primarnog i industrijskog sektora dovelo cijelu državu pred zid, koji je gotovo nemoguće probiti. Kad bi se više ulagalo u proizvodnju i preradu domaćih sirovina ova kriza ne bi nas pogodila već nakon tjedan dana.
Poljoprivreda će kao i uvijek podnijeti svoj teret. Koliko će on biti težak to ovisi o donositeljima strateških i pravovremenih odluka. Gospodarstvo Jareš već primjećuje nesagledive posljedice. "Prodaja je blokirana, ne znamo što ćemo sa svježim mlijekom, zriona sireva i skladišta su puna, a troškovi poslovanja su se samo u tjedan dana nekontrolirano povećali", napominje Marta. U ovom trenutku su, kaže, prisiljeni opremiti prostore za dodatno skladištenje sireva, ali tvrtke koje to obavljaju ne rade.
Tagovi
Autor